ORDINACIJA Moždani poremećaj koji prate ponavljani napadi

Epilepsija se u 70 posto slučajeva uspješno liječi

Dijagnoza se postavlja nakon dva neprovocirana epileptična napada koji su se dogodili u razmaku dužem od 24 sata

Piše: Dr. Rifat Rijad Zaid
06.06.2019 19:00

Cilj liječenja epilepsije je u potpunosti zaustaviti buduće napade

Foto: Ilustracija

Epilepsija se definira kao hronični moždani poremećaj različite etiologije, a karakteriziraju je ponavljani napadi nastali zbog prekomjernog pražnjenja moždanih neurona. Otprilike pola do jedan posto stanovništva ima epilepsiju, što je prilično veliki broj oboljelih. 

Opći rizik

Dijagnoza epilepsije postavlja se nakon dva neprovocirana (ili refleksna) epileptična napada koji su se dogodili u razmaku dužem od 24 sata. Ali, nova praktična klinička definicija epilepsije (iz 2014. godine) uključuje i određene bolesnike nakon njihovog prvog epileptičnog napada.

To su bolesnici s jednim neprovociranim (ili refleksnim) epileptičnim napadom i vjerovatnoćom daljnjih napada, slično općem riziku ponavljanja napada nakon dva neprovocirana napada u narednih 10 godina.

Taj rizik prisutan je kod bolesnika s preboljelim cerebralnim infarktom, infekcijom centralnog nervnog sistema, kod određenih tipova traume mozga, tumora mozga, kongenitalnih malformacija kortikalnog razvoja...

Još od pojave prvog antiepileptika (fenobarbiton) 1912. godine, ljekari tragaju za lijekom koji će svaku epilepsiju zaustaviti, odnosno spriječiti pojavu novih napada. U proteklih nešto više od stotinu godina nekoliko generacija lijekova ušlo je u upotrebu - od „fenobarbitona“, koji je predstavnik prve generacije antiepileptika, do četvrte generacije lijekova koji su već ušli u široku upotrebu.

  • Dr. Rifat Rijad Zaid
    Dr. Rifat Rijad Zaid Foto: (Arhiv)

Vremenom su lijekovi postali efikasniji, sigurniji i mnogo dostupniji za pacijente.

Nove metode

Cilj liječenja epilepsije je u potpunosti zaustaviti buduće napade, pri tome koristiti jedan ili najviše dva lijeka. Ipak, u mnogim slučajevima potrebno je uvesti i treći, ili čak više lijekova. Oko 30 posto epilepsija ne zaustavi se na primjeni više antiepileptika. U tom slučaju u obzir dolazi neurohirurški tretman, ili metode vagusne stimulacije, odnosno primjena metode „deep brain stimulation“, koja se izvodi u specijaliziran ustanovama, nažalost, ne i u našoj zemlji.

Epilesija je bolest koja se u najvećem broju slučajeva uspješno liječi ako se daju odgovarajući lijekovi i ako pacijent odluči promijeniti dotadašnji stil života. Redovan san i pravilna ishrana povećavaju postotak uspješnosti liječenja.

Svakim novim danom bliže smo novim lijekovima, novim metodama koje će omogućiti da konačno možemo reći da je svaki, ili skoro svaki oblik epilepsije izlječiv, odnosno da pacijent neće imati napade.

Hirurški tretmani

U posljednjih nekoliko godina mijenja se neurohirurški tretman epilepsije koji podrazumijeva uklanjanje mjesta u mozgu odakle počinje napad. U početku su te operacije bile vrlo rijetke i relativno neuspješne. Ipak, posljednjih godina desila se prava mala revolucija u neurohirurškom tretmanu.

Sada je znatno veća preciznost u određivanju same epileptogene lezije u mozgu, neurohirurške tehnike su značajno napredovale i sve je više kandidata za ovaj operativni tretman.

Vagusna stimulacija ili primjena duboke moždane stimulacije sve je efikasnija. Ovdje je riječ o najtežim slučajevima epileptičnih napada i svaki napredak u ovom polju predstavlja spas za ogroman broj oboljelih od epilepsije.

Testiranje lijekova

Najveći problem u tretmanu epilepsije predstavlja selektivnost do sada dostupnih lijekova, kako bi oni mogli ostvariti učinak na područja mozga koja su iz nekog razloga „epileptogena“, odnosno iz kojih se i pokrene napad.

Trenutno dostupni lijekovi djelimično su efikasni i naučnici širom svijeta intenzivno rade na otkrivanju novih. Neki su u početnoj fazi testiranja i očekuje se da će za pet do sedam godina biti u širokoj primjeni.

Redovan san i pravilna ishrana važni su u procesu liječenja

Oglasi

NA VRH