Odavno je poznato da su određeni lijekovi u međuigri s hranom i obrnuto, da određene namirnice i nutrijenti utječu na učinkovitost pojedinih lijekova. Većinu lijekova unosimo u tijelo oralnim putem, pa zbog toga istovremeni unos hrane i lijekova može imati snažan utjecaj na djelovanje lijeka, i to na različite načine, kaže dr. Adnan Delić, subspecijalista kardiolog u Poliklinici „Kardiocentar“ Sarajevo. 

Sastav obroka

- Hrana utječe na oslobađanje lijeka iz tablete, na njegovo raspoređivanje u organizmu, kao i na razgradnju i izbacivanje iz organizma. Dakle, hrana posredno utječe na djelotvornost i sigurnost farmakološke terapije - navodi dr. Delić.

Farmakodinamika je grana farmakologije koja proučava interakcije hrane i lijekova. Svaki unos hrane ili pića mijenja uvjete u ljudskom probavnom traktu. Stoga je precizno razumijevanje kako hrana i lijek međusobno djeluju preduvjet za predviđanje učinka lijeka.

Neke od namirnica koje često unosimo (mlijeko, sok od grejpa, alkohol) imaju izražen utjecaj na neke lijekove.

- Učinak specifičnih interakcija hrane i lijekova različit je za svaku osobu, a ovisi o dozi lijeka, sastavu obroka, dobi, spolu, građi tijela te prehrambenom i zdravstvenom statusu pojedinca. Konzumiranje alkohola i pušenje, također, mogu doprinijeti pojavi interakcija. Interakcijama su najpodložnije starije osobe, djeca i adolescenti, loše uhranjene osobe i hronični bolesnici - navodi dr. Delić.

Klasičan primjer kako hrana ometa apsorpciju lijeka je interakcija tetraciklinskih antibiotika te kalcija i željeza. Ako se navedeni minerali uzimaju istovremeno s lijekom, dolazi do vezanja njihovih molekula i umanjuje se apsorpcija lijeka i minerala. Zato nije preporučljivo uzimati tetraciklinske antibiotike uz mlijeko, mliječne proizvode, suplemente kalcija i željeza te druge namirnice koje njima obiluju.

Specifične reakcije

- Stanje dodatno komplicira činjenica da sve više ljudi koristi razne suplemente i dodatke u prehrani. S druge strane, i broj lijekova koji se koriste u medicini je sve veći, što dovodi do toga da se povećava broj tvari koje mogu dovesti do specifičnih interakcija hrane i lijekova. Osim što između hrane i lijekova mogu nastati specifične reakcije, unos hrane mijenja i neke opće uvjete u probavnom traktu, a što, također, utječe na djelovanje lijeka. Tako količina tečnosti u probavnom sistemu utječe na otapanje lijekova, ako je manje tečnosti, lijek će se sporije razgrađivati - pojašnjava naš sagovornik.

Također, hrana utječe na kiselost sredine u probavnom sistemu, a to se odražava na proces razgradnje i apsorpcije nekih lijekova. Prisustvo vode i masnoća utječe na otapanje pojedinih supstanci.

Iz svega toga je jasno, ističe dr. Delić, da su načini djelovanja hrane i lijekova složeni i brojni, i da na njih utječe niz faktora od kojih nisu svi poznati.

Zato je neophodno pažljivo se informirati o svakom lijeku koji se koristi, uključujući i njegovo međudjelovanje s hranom. Ovisno o tome o kojem je lijeku riječ i koji efekt se njime želi postići, potrebno je odabrati vrstu prehrane kojom ćemo takvo djelovanje što manje omesti, ili mu čak i pomoći - poručuje dr. Delić.

Usporena razgradnja

- Biljna vlakna usporavaju razgradnju većine lijekova.

- Pojedine vrste sireva (čedar, parmezan) mogu „kočiti“ djelovanje antidepresivnih lijekova.

- Namirnice bogate kalijem (banane, paradajz, krompir) ne bi trebalo konzumirati u većim količinama kad se koristi diuretik koji štedi kalij, jer dolazi do prevelikog nakupljanja tog minerala u organizmu.

- Ako uzimate lijekove za regulaciju krvnog pritiska, obratite pažnju na količinu unesene soli.

- Manje je poznat utjecaj kafe, čaja i gaziranih sokova na lijekove propisane kod astme i bronhitisa.

- Vitamini i minerali, o kojima vlada mišljenje kao o sasvim bezazlenim sredstvima, te različiti drugi dodaci prehrani, mogu se vezati na neke lijekove, izazivajući neuobičajene reakcije (teškoće u disanju, slabost, povraćanje, opstipaciju ili proliv).

Put koji prolaze 

Lijekovi putuju do cilja jednakim putem kao i hrana. Iz usta, preko ždrijela i jednjaka, dolaze u želudac. Nakon što prođu kroz želudac, bivaju apsorbirani u krvotok, i to većinom kroz sluznicu tankog crijeva. Putem krvotoka dijelovi lijekova stižu do jetre, gdje se na kraju odvija njihova razgradnja. Jetra dalje spojeve koji nastaju razgradnjom nekog lijeka i dijelove hrane upućuje u razne dijelove tijela, odnosno u ćelije koje ih trebaju. Upravo zbog puta kroz koje prolaze pojedine vrste lijekova i hrane, može doći do većeg ili manjeg utjecaja jednog na drugo.