TIJELO/TAJNE

Svi imamo – plave oči

Iako mnogi kao omiljenu boju očiju biraju plavu, ona je ipak u manjini

Boja očiju ne određuje se nikakvim čarobnim štapićem. Ilustracija

"Zdravlje u kući"

29.5.2019

Pretpostavke i nagađanja kakve će ko oči imati, promjene boje od rođenja pa kroz kasnije faze, dvobojne oči, samo su dio vela misterije koja se krije u šarenolikoj igri koju priroda smišlja.  

Izdvajamo neke zanimljivosti koje su vezane za boju očiju koja je, mada naizgled slična, za svakoga jedinstvena. 

Najustaljenija boja 

Iako mnogi kao omiljenu boju očiju biraju plavu, ona je ipak u manjini. Naime, smeđa se boja pojavljuje najčešće, a njene varijacije su brojne i zavise i od količine svjetlosti koje oči u toku dana upijaju. Ipak, ispod prvog sloja boje i smeđe oči u stvari su plave.

 Melanin – ključni faktor

Boja očiju ne određuje se nikakvim čarobnim štapićem, niti o njoj odlučuje sudbina. Onaj ko se pita jeste melanin. Melanin je pigment koji daje boju očima, pa se u smeđim očima krije nešto više melanina nego u zelenim ili plavim.

Nijedan od pigmenata koji se nalaze u očima nije niti plav niti zelen. Riječ je samo o refleksiji svjetlosti. Nauka o čovjeku kaže da je prva osoba koja je imala plave oči živjela zapravo prije oko 6.000 do 10.000 godina.

 Heterokromija – oštećenje ili dar

Heterokromija je pojam koji se koristi za stanje kod kojeg osoba ima različite boje očiju, na primjer jedno oko je plave, a drugo smeđe boje. Rezultat je manjka ili viška melanina prisutnog u šarenici oka.

Heterokromija obično nije po zdravlje ozbiljno stanje. Drugim riječima nije riječ o bolesti oka te ne utječe na vidnu oštrinu. U većini slučajeva heterokromija je urođena (kongenitalna). Obično, kongenitalna heterokromija je genetska osobina koja se nasljeđuje.

Benigna heterokromija se može pojaviti kao rezultat genetske mutacije tokom embrionalnog razvoja. U nekim slučajevima heterokromija je simptom nekog drugog stanja koje je prisutno od rođenja ili se razvija ubrzo nakon toga.

Heterokromija koja se javlja kasnije u životu naziva se stečena. Uzroci takve heterokromije mogu biti ozljede oka, uveitis ili konzumacija određenih lijekova za tretiranje glaukoma.

Kihanje i treptanje

Nemoguće je kihnuti otvorenih očiju. Ako ne vjerujete, probajte. Najbrži mišić u organizmu je mišić oka tokom treptanja. Brzina treptanja omogućava nam trepnuti i do pet puta u toku samo jedne sekunde.

Promjena boje očiju

Šarenica je mišić koji se širi i skuplja te na taj način kontrolira veličinu zjenice. Kada se mijenja veličina zjenice, pigment u šarenici se skuplja ili širi te na taj način mijenja i boju očiju.

Određene emocije mogu promijeniti veličinu zjenice i boju šarenice. Upravo se iz tog razloga govori da je boja naših očiju drugačija kada smo ljuti ili zaljubljeni.

Boja očiju se također može promijeniti s godinama. To se događa u 10-15 posto slučajeva (osobe sa svjetlijim očima).

Ukoliko se boja očiju drastično promijeni, npr. od smeđe do zelene ili iz plave u smeđu, važno je kontaktirati oftalmologa što prije. Drastična promjena boje očiju može biti znak upozorenja na određena stanja očiju kao što su iridociklitis, Hornerov sindrom ili pigmentni glaukom.

 Ako vam se ne sviđa boja vaših očiju

Boju očiju moguće je promijeniti - aplikacijom kontaktnih leća. Kontaktne leće u boji također su medicinsko pomagalo. Prije kupovine treba obaviti detaljan oftalmološki pregled kako biste pravilno koristili kontaktne leće i izbjegli eventualne infekcije očiju.

 Laser mijenja boju očiju

Moguće je i nizom laserskih operacija trajno promijeniti boju očiju. Postupak je razvio oftalmolog iz Kalifornije i on mu omogućava smeđe oči pretvoriti u plave tako što uništava smeđi pigment.

Postupak je prilično brz i bezbolan, traje tek oko jedne minute. Nakon tretmana promjena boje se razvije tokom 2-3 sedmice dok se smanjuje količina melanina koji je skrivao plavu podlogu.

Nigdje nije izričito naglašeno, ali čini se da ova operacija, za sada, samo može promijeniti smeđe oči u plave. Ovaj postupak nije sasvim spreman za primjenu, ali Gregg Homer, koji je podnio patent na proces, očekuje da će postati široko dostupan u SAD-u u idućih nekoliko godina. Ali i prilično skup, što se i očekivalo.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.