Iako često ignoriramo simptome poput kašlja ili nedostatka daha, upravo nam ti rani simptomi mogu ukazati na razvoj neke od bolesti pluća. Jednostavniji simptomi, poput laganog kašlja, mogu prijeći u ozbiljnije, poput iskašljavanja krvi.  

Efekti terapije 

Popis plućnih bolesti je dug, a među njima su: upala pluća, tuberkuloza, hronična opstruktivna bolest pluća, embolija, astma, bronhitis, akutni sindrom respiratornog distresa, pleuralni izljev te mezoteliom (rijetka vrsta raka).

Kako kaže dr. Sead Jamakosmanović, pulmolog u tuzlanskoj „Plavoj poliklinici“, zrak koji udišemo pun je mikroorganizama poput bakterija i virusa, pa često dolazi do infekcije gornjih dišnih puteva ili pluća. Zato je dobro provjeriti indeks kvaliteta zraka prije izlaska vani.

Ograničite vanjske aktivnosti kada kvalitet zraka nije dobar, a vremenski uvjeti koji mogu utjecati na disanje uključuju visoku vlažnost zraka, visoku koncentraciju polena, smog, hladnoću ili visoku temperaturu, jak vjetar i druge vremenske nepogode. Ako morate ići vani u tim uvjetima, pokrijte nos i usta maramom.

- Izuzetno su opasne hronična opstruktivna plućna bolest (HOPB), upala pluća i tuberkuloza. Kod otprilike 75 posto bolesnika s hroničnom opstruktivnom plućnom bolešću riječ je o hroničnom bronhitisu, a kod ostalih o emfizmu ili kombinaciji obje bolesti. Karakterističan simptom hronične opstruktivne bolesti je opstrukcija dišnih puteva, a od te bolesti oboli svaki deseti pušač - navodi dr. Jamakosmanović.

Pušenje doprinosi ubrzanom opadanju plućne funkcije, a nastavak pušenja može smanjiti korisne efekte terapije koja je propisana u liječenju oboljenja. Potpuni prekid pušenja jedini je način usporavanja pogoršanja prirodnog toka plućne bolesti, opadanja funkcije pluća i pogoršanja simptoma.

- Vrlo čest oblik plućne bolesti je i bronhitis koji prate jak kašalj i visoka temperatura. Dugogodišnje pušenje ili izloženost onečišćenju mogu dovesti do hroničnog bronhitisa. U plućne bolesti ubrajamo i astmu. Za liječenje astmatičara i ostalih plućnih bolesnika ključan je čist zrak. Šume su pluća prirode i morski zrak blagotvorno utječe na bolesti organa za disanje, a sve to udružuju prirodna lječilišta gdje specijalisti terapijama olakšavaju ili otklanjaju poteškoće kod plućnih bolesnika - kaže dr. Jamakosmanović.

Kada ljekaru

Najčešći simptomi dišnih oboljenja su kašalj, nestašica daha ili zaduha (dispneja), bol u prsima, zviždanje i hripanje pri disanju, iskašljavanje krvi, plavkasto obojenje kože i sluznica (cijanoza), batićasti prsti (povećanje vrhova prstiju ruku ili nogu, uz nestanak kuta između prsta i izdignuća nokta) i zatajenje disanja.

- Pri pojavi prvih simptoma obratite se svom ljekaru koji će uraditi nekoliko kratkih testiranja da bi se utvrdilo oštećenje vaših pluća. Naprimjer, bit ćete zamoljeni da puhnete u napravu kojom se mjeri nivo ugljenmonoksida u tijelu ili ćete uraditi spirometrijski test, odnosno test plućne funkcije koji će pokazati koliko su vaša pluća zdrava - navodi dr. Jamakosmanović.

Prehlada, gripa i druge vrste respiratornih infekcija mogu potaknuti pogoršanje, a najbolja odbrana od tih oboljenja je vakcinacija protiv gripe svake godine, a pitajte svog ljekara je li vam treba i vakcina za upalu pluća. Također, što češće perite ruke i izbjegavajte ljude koji su bolesni.

Tupa glavobolja

Jedan od „misterioznijih“ simptoma bolesti pluća je tupa, pulsirajuća glavobolja. Tokom noći ne dišete dovoljno duboko pa se nivo ugljendioksida u tijelu poveća. Zbog njegovog nakupljanja šire se krvne žile u mozgu, što rezultira glavoboljama.

Problem je što ljudi ne povezuju glavobolje s disanjem, već ih tretiraju kao zaseban simptom. Ali ako se ne liječi pravi uzročnik, glavobolje neće proći.