Antibiotici su lijekovi koji se najviše koriste, često čak i previše. Koriste za liječenje bakterijskih infekcija, efikasno ubijaju ili usporavaju rast i razmnožavanje patogenih i nepatogenih bakterija, ali na viruse i većinu gljivica nemaju nikakav utjecaj. 

Međutim, sve više slabi i njihov utjecaj na bakterije jer je njihova prečesta i neracionalna upotreba dovela do razvoja otpornosti na antibiotike. Bakterije sve brže razvijaju nove mehanizme otpornosti dok je pronalazak novih, klinički primjenjivih antibiotika znatno usporen.

Dvije vrste antibiotika

Antibiotici po djelovanju mogu biti baktericidni - oni koji uništavaju bakterijske ćelije ili bakteriostatski - oni koji zaustavljaju rast i razvoj bakterija, nakon čega organizam sam uklanja preostale bakterijske ćelije.

Ovisno o vrsti uzročnika, koristi se jedan ili drugi tip antibiotika, a kod teških infekcija i osoba oslabljenog imuniteta bolji je baktericidni antibiotik. Osim toga, antibiotici mogu biti širokog i uskog spektra djelovanja.

 Šta liječe

Među najčešćim bakterijskim infekcijama koje se liječe antibioticima su upala srednjeg uha, infekcija krajnika bakterijom Streptococcus pyogenes, upala pluća i meningitis (infekcija ovojnice mozga).

Antibiotici liječe i spolno prenosive bolesti, a francuski znanstvenici tvrde da antibiotik može funkcionirati slično kao 'pilula za dan poslije', ali ne za trudnoću nego za spolne infekcije.

Kažu da se širenje nekih spolno prenosivih bolesti može drastično smanjiti ako bi ljudi koji su prakticirali odnose bez zaštite u roku od 24 sata uzeli antibiotik.

Uprkos dobrim rezultatima, istraživanje je prilično kontroverzno zbog generalne prijetnje rastuće otpornosti na antibiotike jer se antibiotici ionako prečesto koriste.

Šta izbjegavati uz antibiotike

Treba izbjegavati alkoholna pića zbog mogućih neželjenih efekata. Antibiotici iz grupe tetraciklina i fluorokinolona u kombinaciji s kalcijem iz mlijeka ili narančinog soka mogu omesti njihovu apsorpciju.

Međutim, isto se može dogoditi i s drugim elementima poput magnezija, željeza ili cinka koji u većim količinama mogu biti prisutni u mineralnim vodama ili nekim dodacima prehrani.

Sok od grejpa će sigurno utjecati na aktivnost enzima koji kontroliraju metabolizam mnogih lijekova, uključujući i antibiotike, pa ga svakako treba izbjegavati.

Posljedice pretjerane upotrebe

Analize potrošnje lijekova pokazuju da se oni koriste prečesto i u velikom broju slučajeva bez konzultacija s liječnikom. U idealnim uvjetima prije propisivanja antibiotika trebalo bi napraviti laboratorijske pretrage koje bi identificirale bakteriju i tako omogućile liječniku da propiše djelotvoran antibiotik. No često se ne čeka toliko pa se antibiotik prepiše i prije laboratorijskog dokaza.

Posljedica neracionalne primjene je bakterijska rezistencija ili otpornost određene bakterije na djelovanje antibiotika. U Europi čak 25 hiljada ljudi svake godine umire zbog infekcije bakterijom višestruko otpornom na djelovanje antibotika.

Antibiotici, kao i neke druge skupine lijekova poput kortikosteroida, dok jedan problem rješavaju, drugdje mogu stvoriti nove probleme. Zato je uz antibiotik poželjno koristiti probiotik koji može spriječiti neugodne nuspojave, pa se uz terapiju antibioticima preporučuje jogurt, mada mnogi liječnici smatraju da je najbolje kontrolirani probiotik je onaj u obliku probiotičkog lijeka.

Neke nuspojave antibiotika – mučnina ili dijareja, prilično su česte, dok su neke druge rijetke, ali opasne. Evo šta sve treba znati o neželjenom djelovanju antibiotika.

Problemi sa varenjem

Najčešće se pacijenti koji piju antibiotike žale naprobleme sa varenjem, na mučninu, povraćanje i dijareju. Kako bi se to izbjeglo, treba piti dosta tečnosti i izbjegavati namirnica koje sadrže mnogo vlakana sve dok se antibiotike ne ispije do kraja.

Ukoliko proljev postane ozbiljan problem treba svakako poći liječniku to znači da su antibiotici ubili dobre bakterije u crijevima, pa može doći i do dehidracije. Dakle, ako pijete antibiotike, a imate vodenastu stolicu nekoliko puta dnevno, pravac liječniku.

Glavobolje

Glavobolje su čest neželjeni efekat antibiotika. Ako nisu posljedica nedostatka sna ili vode, mogu biti posljedica uzimanja antibiotika. Te glavobolje nisu jake i samo su trenutne. Sve dok ne uzrokuju neki jači bol, obični analgetici mogu pomoći. 

Osjetljivost na sunce

Neki antibiotici reagiraju na ultravioletno zračenje pa je prilikom izlaganja suncu u periodu uzimanja ovih lijekova povećan rizik rizik od opekotina od sunca, pojava plikova, ljuštenja i oštećenja ćelija kože.

Neki od ovih lijekova mogu biti uzrok crvenila i osipa na koži čak i samo nakon 15 minuta izloženosti suncu. Zbog toga ljudi koji uzimaju tetraciklin ili fluorokinolone antibiotike trebaju izbjegavati dulje izlaganje suncu i nositi zaštitnu odjeću kad su napolju.

Gljivične infekcije

Antibiotici mogu izazvati i gljivične infekcije koje se mogu javiti u ustima, na koži, na noktima ruku ili nogu...

Antibiotici, posebno kada se dugo uzimaju, mogu utjecati i na balans bakterija u vagini. To može promijeniti pH vrijednost i doprinijeti pojavi gljivičnih infekcija. U tom slučaju treba, u dogovoru s liječnikom, uzimati antimikotične lijekove. 

Alergijske reakcije

Neke od najopasnijih nuspojava antibiotika tiču se alergijskih reakcija. Nakon uzimanja antibiotika mogu se pojaviti osip, može se pojaviti otok usana ili gubitak daha.

Moguć je i anafilaktički šok, pri čemu grlo otiče i zatvara disajne puteve, zbog čega im je odmah potrebna doza epinefrina, kako bi se spasio život. Ovakve reakcije nisu česte, ali ih definitivno treba imati na umu, posebno ako se uzima neki antibiotike koji nije raznije uziman.

Tetive i nervi

Lijekovi poznati kao fluorokinoloni često su se koristili za liječenje upale pluća, bronhitisa i infekcije urinarnog trakta... Ali, utvrđeno je da ovaj tip antibiotika ima ozbiljnije nuspojave od drugih lijekova ove vrste, a neke od nuspojava su oštećenje tetiva, kao i trajna oštećenja nerava.

Zbog toga se ova vrsta antibiotika daje samo u slučajevima kada drugi lijekovi ne mogu pomoći.

Fluorokinoloni, zajedno sa penicilinom i drugim lijekovima iz te porodice povezuju se sa depresijom i anksioznošću. Studija sprovedena 2015. godine pokazala je kako su veće šanse za razvoj depresije i anksioznosti što više antibiotika neka osoba popije tokom života. 

Antibiotici, naime, mijenjaju mikrobiome u tijelu, pokazalo je to istraživanje, što može utjecati na neurološke veze, metabolizam, imunitet – a sve to može imati utjecaj na mentalno zdravlje osobe.

Antibiotici spadaju među rijetke lijekove na tržištu koji uvijek imaju nuspojave, a to je zato što su antibiotici glupi. Oni ne raspoznaju korisne od štetnih bakterija.

To su samo neki od razloga zašto antibiotike treba uzimati samo u slučaju potrebe i po uputstvima liječnika. Mnogi misle kako su antibiotici magični lijek za sve.

Oni jesu najbolji lijek protiv bakterija, ali bakterije se moraju tretirati odgovarajućim lijekom u odgovarajućoj dozi, u odgovarajućem vremenskom periodu. Ali, mora se biti svjestan i rizika.

Bolesni poslije antibiotika

Ljudi su vjerojatno i sami primijetili da se razbole nakon uzimanja antibiotika. To se, na primjer, često događa kod infekcije mokraćnih putova. U mokraćnom mjehuru imamo floru na koju smo naviknuti i koja ne izaziva nikakav problem.

Kad tu floru uništi antibiotik, dajemo zapravo priliku lošim bakterijama poput Escherichia coli da povećaju svoje kolonije i izazovu infekcije mokraćnog mjehura. A Escherichia coli je sve otpornija na većinu antibiotika.

Ugrožavaju imunitet

Antibiotici su lijekovi koji se masovno koriste, zahvaljujući njima uspješno se liječe čak i najteže infekcije, ali gotovo da ne postoji nijedan lijek iz ove grupe koji ne narušava prirodnu ravnotežu u crijevima, a upravo je u crijevima locirano 70 procenata čovjekovog imuniteta.

Prazan želudac

Antibiotici kod najvećeg broja ljudi izazivaju bol u stomaku, posebno u želucu. To se dešava kada se antibiotik pije na prazan stomak. Srećom, većina njih može se uzimati sa hranom, čime se umanjuje mogućnost pojave bola.

Ipak, terapija tetraciklinom zahtijeva uzimanje lijeka natašte, posebno izbjegavanje mlijeka čak tri sata od unosa lijeka. Zato je važno da liječnik naglasi da li se neki antibiotik mora uzimati na prazan želudac ili ne.