Imam 38 godina i dijagnosticirana mi je aritmija pa mi se ne savjetuju intenzivne fizičke aktivnosti. Ne bih da budem potpuno neaktivna, ali nisam sigurna koja vrsta rekreacije je dozvoljena osobama s aritmijom. 

Postoji više vrsta aritmije i svaka je priča za sebe. Neke aritmije su sasvim bezazlene i restrikcije fizičke aktivnosti nisu potrebne. Neke aritmije, međutim, postaju neprijatne ili čak opasne u fizičkim naprezanjima, pa se kod njih savjetuje oprez pri izlaganju naporima. Potrebno je znati koja je precizno vrsta aritmije posrijedi i eventualno u kojem je intenzitetu, pa bi se moglo preciznije odgovoriti.

Međutim, za gotovo sve pacijente, sigurna aktivnost je hodanje. Evropsko kardiološko društvo savjetuje hodanje barem 20 kilometara sedmično, što je oko 3 kilometra dnevno. Pri živahnom hodanju, to je oko pola sata dnevne aktivnosti. Ona se smatra sigurnom za gotovo sve osobe, uključujući i većinu srčanih bolesnika. Ali, ako osjetite gušenje, bol u prsima ili ikakvu ozbiljniju nelagodu, potrebno je obustaviti aktivnost.

Imam 36 godina i nedavno sam osjetio ubrzan rad srca. Urađeni su mi holter, EKG i izmjeren pritisak. Nalazi su bili uredu, holter je pokazao prosječan puls 70, najviši u toku dana 150, a najmanji 35. Pritisak 118/72. Ali, ja često osjećam ubrzan rad srca, probadanje u grudima i kratak dah. Imam li razloga za zabrinutost?

Preporučujem uraditi ultrazvuk srca i eventualno ergometriju. Također, može se uraditi višednevni holter monitoring – moguće je da ste imali i ozbiljniju aritmiju, koja naprosto nije „uhvaćena“ standardnim 24-satnim monitoringom, a mogućnost da se ona detektira jeste veći broj dana promatranja i snimanja EKG-a.

Nekad tegobe poput vaših mogu biti i psihološke prirode i posljedica izloženosti stresu. Ali, s obzirom na to da je moguće da su srčane tegobe povezane s posljedicama porijekla srca, najbolje je uraditi pretrage, pa ako budu negativne, istražiti druge moguće uzroke vaših simptoma.