NAŠA TEMA Hronično oboljenje dišnog sistema kao reakcija na alergene

Alergijsku astmu nemoguće je izliječiti, možemo je držati pod kontrolom

Više od 50 posto astmatičara boluje upravo zbog alergijske reakcije <195> Astma se potvrđuje nizom testova - od alergološkog kožnog testiranja, potvrđivanja prisustva alergije iz uzorka krvi, ispitivanja plućne funkcije ili spirometrije...

Z. KARIĆ
22.04.2019 09:17

Alergijsku astmu karakteriziraju kašalj, stezanje u grudima, otežano disanje

Foto: Ilustracija

Alergijska astma predstavlja hronično oboljenje dišnog sistema koje karakteriziraju kašalj, stezanje u grudima i otežano disanje. Jačina simptoma je individualna i varira od osobe do osobe. Više od 50 posto astmatičara boluje upravo zbog alergijske reakcije.  

Simptomi alergijske i bilo koje druge astme su jednaki, a nastaju nakon udisanja alergena. Alergijska astma se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi. Prema dostupnim podacima, jedna od 12 odraslih osoba boluje od astme, kao i jedno od 11 djece.

Izraženo noću

Prim. dr. Teufik Hadžiosmanović, specijalista za plućne bolesti u Domu zdravlja Novo Sarajevo, navodi kako je među alergenima koji mogu izazvati asmatične napade i polen. On tokom proljeća, ljeta, ali i jeseni, kada cvjeta korov, može izazvati astmatične napade, odnosno dovesti do astme.

- Nastaje kao reakcija polenskog zrnca i antitijela kod atopičara, alergičara, astmatičara. Dolazi do spajanja antigena iz vanjske sredine i antitijela, što dovodi do alergijske reakcije koja putem raznih hemijskih supstanci dovodi do bronhospazma, odnosno do sužavanja bronha i smanjenja protoka udahnutog ili izdahnutog zraka, što se manifestira sviranjem u prsima ili otežanim disanjem. To je posebno izraženo noću – pojašnjava dr. Hadžiosmanović.

Kako bi se utvrdilo je li riječ o astmi, neophodno je provesti dijagnostičke procedure koje će to i dokazati. Astma se potvrđuje nizom testova - od alergološkog kožnog testiranja, potvrđivanja prisustva alergije iz uzorka krvi, ispitivanja plućne funkcije ili spirometrije, uz test s lijekom za olakšanje disanja, mjerenja vršnog protoka (PEF) pomoću prijenosnog mjerača, rendgenskog snimka paranazalnih sinusa, do mjerenja koncentracije dušikovog oksida u izdahnutom zraku.

  • Dr. Hadžiosmanović: Smanjen protok zraka
    Dr. Hadžiosmanović: Smanjen protok zraka Foto: (Arhiv)

Nakon postavljene dijagnoze, počinje se s liječenjem, koje se provodi osnovnim i simptomatskim lijekovima.

- Alergijska astma liječi se prevashodno inhalacionim kortikosteroidima i dijeli se na više koraka. U prvom koraku, kod blagog oblika, pokušavamo davati antileukotrijen montelukast, lijek koji može dovesti do poboljšanja. Kod drugog koraka daju se inhalatorni kortikosteroidi. Treba naglasiti da se astma ne može izliječiti, nego samo kontrolirati. Davanjem kortikosteroida pokušavamo je kontrolirati. U trećem koraku daje se kombinacija inhalatornih kortikosteroida i beta-agonista drugog djelovanja, da bi se u četvrtom koraku, gdje je nemoguće kontrolirati ili zaustaviti astmu, davali kortikosteroidi injekciono, u infuziji – ističe dr. Hadžiosmanović.

Smanjiti tegobe

U teškim slučajevima astme, kada dođe do teškog bronhospazma, pada koncentracije kisika, te svega što prati smanjenje protoka udahnutog ili izdahnutog zraka, dolazi do statusa astmatikusa, što je najteži oblik astmatičnog napada. Najteži oblik alergijske reakcije je anafilaktička reakcija.

- Povremeno se simptomi astme mogu postupno ili naglo pogoršati, što se ispoljava astmatičnim napadom. Nekad se astma može završavati iskašljavanjem staklastog sekreta i taj napad može različito trajati. Ali, uz adekvatnu terapiju, ljudi bi trebali sasvim normalno živjeti i obavljati svoj posao – poručuje dr. Hadžiosmanović.

Važnost redovne kontrole

Redovnim pregledima i edukacijom bolesnika bolest se može držati pod kontrolom. Važno je da osoba koja ima astmu prihvati i razumije svoju bolest i nauči živjeti s njom te da redovno uzima terapiju. Mora prilagoditi uvjete života bolesti, naučiti kako pravovremeno prepoznati simptome i pogoršanje te javiti se ljekaru.

Kada početi s terapijom

Da bi se alergijska astma adekvatno kontrolirala, s liječenjem treba započeti tri sedmice prije početka očekivanih simptoma pojave alergije. Ako se alergijska astma javlja prilikom kontakta s ambrozijom, terapiju je potrebno početi uzimati početkom avgusta i nastaviti do kraja oktobra. Alergijska astma najčešće se liječi kontinuirano inhalacijskim kortikosteroidima.

Upala bronhiola

Uzrok nastajanja astme je upala malih „cijevi“ u plućima, tzv. bronhiola kojima struji zrak u pluća i iz pluća. Kod osobe oboljele od astme ovaj dio dišnog sistema je hronično upaljen i osjetljiviji na podražaje. Kada dođe u kontakt s materijom koja nadražuje pluća, astmatičari reagiraju na način da se bronhalno stablo suzi, mišići koji se normalno nalaze oko bronhiola, stegnu i time suze obim bronhiole, a povećava se i proizvodnja sluzave ljepljive tvari, što rezultira smanjenim protokom zraka u plućima. 

Nakon postavljene dijagnoze, počinje se s liječenjem, koje se provodi osnovnim i simptomatskim lijekovima

NA VRH