IZAZOVI Do neke je mjere koristan

Ne dajte stresu da izjeda iznutra

Stres je prvim ljudima omogućio da prežive i odbrane se od raznih predatora u prirodi

"Zdravlje u kući"
04.04.2019 13:01

Stres uzrokuju razni događaji u životu

Foto: Ilustracija

Slabiji apetit, povremena glavobolja, probavne smetnje, nervoza, anksioznost i razdražljivost samo su neki od znakova da ste pod stresom. Možda samo imate gužvu na poslu, radove kod kuće ili se spremate za projekt života. 

Blagi, kratkoročan stres do neke je mjere koristan jer je priprema na stvaran život i dnevne izazove, no potrebno je zdravo nositi se s njime. Ali, u nekim slučajevima on može prerasti u hroničan stres i, nažalost, uzrokovati brojne poteškoće i tegobe ljudskom organizmu.

 Šta je stres?

Mnogo ljudi može potvrditi da su pod stresom, ali o čemu je u stvari riječ mnogi ne mogu definirati. Stres je, zapravo, tjelesna reakcija na opasne situacije, bilo da se one stvarno događaju ili ih mi tako shvaćamo.

Stres je ustvari hemijska reakcija na osjećaj ugroženosti u svrhu izbjegavanja ozljede. Tokom reakcije na stres organizam se priprema ili na “borbu” ili na “bježanje od opasnosti” i to je jedna od temeljnih ljudskih reakcija.

Ta se reakcija fizički očituje povećanjem broja otkucaja srca, ubrzavanjem disanja, napetošću mišića i povećavanjem krvnog pritiska, što će reći - tijelo se priprema na samodobranu.

Stres je prvim ljudima omogućio da prežive i odbrane se od raznih predatora u prirodi. No, modernom čovjeku donosi samo brojne tegobe jer je teško pobjeći od napora svakodnevice.

 Kako prepoznati stres?

Nervoza ponekad može, ali i ne mora biti pokazatelj stresa. Nervoza pred primjerice ispit može trajati svega nekoliko minuta i također uzrokovati pojačane otkucaje srca i ubrzano disanje (i pokoji hitan odlazak na toalet).

No, stanje stresa ipak malo duže traje i organizmu je potrebno neko vrijeme da se vrati u ravnotežu. Hroničan stres karakterizira nekoliko tegoba kao što su: 

1. Osip. Iako je osip najčešće rezultat alergijske reakcije, on može izbiti i u razdoblju velikog stresa zbog pada imuniteta.

2. Debljanje ili mršavljenje. Velike oscilacije u težini česte su kod osoba kod stresom jer se neki bore protiv stresa hranom dok drugi uopće ne mogu jesti od nervoznog želuca.

3. Glavobolje. Konstantne glavobolje koje traju po nekoliko dana ili sedmica jedan su od glavnih pokazatelja da je osoba pod stalnim pritiskom. Hemikalije koje se oslobađaju u organizmu koji je stalno u stanju stresa uzrokuju promjene u živcima i moždanim krvnim žilama što rezultira glavoboljom.

4. Bolovi u želucu. Želudac je organ koji među prvima osjeća posljedice stresa, pa se čini kao da stres “izjeda iznutra”. Nervoza može uzrokovati osjetljivost želuca pa osobe koje su pod stresom manje jedu. Osim nervoze javljaju se i žgaravica, gastritis, a u ekstremnim slučajevima i čir na želucu.

5. Probavne smetnje. Osim u želucu, smetnje se u probavnom sistemu osoba koje su pod stresom javljaju i na “kraju puta”. Neki pate od neugodnog zatvora, dok drugi moraju svako malo na toalet, ovisno o tome kako njihov organizam reagira na pojačan stres.

6. Česte prehlade. Stres oslabljuje imunitet što je odlična prilika svim virusima i bakterijama. Ponekad je to blaga prehlada, no s obzirom na oslabljeni imunitet može i potrajati.

7. Akne. Osim osipa, druga kožna reakcija na pojačan stres i buktanje hormona je pojava akni čak i kod odraslih. Kod žena je su često povezane i s pojačanim predmenstrualnim sindromom.

8. Iscrpljenost. Stres emocionalno i fizički iscrpljuje. Cijeli organizam je u “stanju pripravnosti” za što se troši više energije no u normalnom stanju.

Iscrpljenost često ne može nadoknaditi ni standardnih osam sati sna, pa je potrebno malo usporiti.

9. Ispadanje kose. Ako nije povezano s jesenskim ispadanjem kose, ukazuje na stres. Kada je osoba pod stresom, više vlasi ulazi u stanje mirovanja nakon čega ispadaju.

10. Neredovit ciklus. Stres može uvelike utjecati na menstrualni ciklus pa nije čudno izostane kada ste duže vrijeme pod stresom.

 Kako se nositi sa stresom

Instant rješenja nema, potrebno je malo “stati na loptu”i opustiti se kako bi se organizam smirio. Lako je, doduše, reći da opuštanje i smirivanje rješavaju stres i sve njegove posljedice, no do tog nivoa smirenosti potrebno je tek doći.

Stres uzrokuju razni događaji u životu i tako dugo dok ste u gužvi, vjerovatno ćete biti pod stresom. Ako ne možete odmah riješiti sve probleme, pokušajte ih rascjepkati i baviti se svakim segmentom posebno.

- Postoje razne metode opuštanja u svrhu smanjenja stresa, a jedna od njih je meditacija. Pokušajte pronaći vremena za sebe i postići unutarnji mir uz pravilno disanje jer zdravlje je ipak najvažnije.

- Osim meditacije, čajevi za smirenje kao što su kamilica, lavanda,nana, zeleni čaj i valerijana smirit će vas i barem nakratko opustiti.

- U borbi protiv stresa pomaže i adekvatna prehrana, a naročito ona bogata omega-3 masnim kiselinama i vitaminima B skupine. Omega-3 masne kiseline iz orašastih plodova i ribe štitit će vas od nepovoljnih utjecaja stresa i regulirati krvni pritisak, ojačati imunitet i zaštititi srce.

Cjelovite žitarice, grah, kikiriki, zeljasto povrće, jaja i mliječni proizvodi bogati vitaminima B skupine oraspoložit će vas i spriječiti pojavu anksioznosti i nervoze uzrokovane stresom.

Oglasi

Komentari

NA VRH