HEMATOMI

Modrice zašto nastaju i kada se treba zabrinuti

Modrice su uobičajena pojava pa im ne posvećujemo naročitu pažnju čak ni kad su bolne

Na modrice se navikavamo u najranijoj dobi. Ilustracija

"Zdravlje u kući"

7.3.2019

Na modrice se navikavamo u najranijoj dobi. Gotovo čim počnemo praviti prve korake, počinju nam se događati i prvi padovi i udarci, nakon kojih se javljaju plavkasti tragovi na koži koje ćemo u životu imati još toliko puta da najčešće i ne obraćamo pažnju na njih. 

Iako je u većini slučajeva modrica posljedica neke mehaničke traume, udarac nije i ne mora biti njihov jedini uzrok.

Ipak, postoji niz stvari koje o modricama ne znamo, a trebali bismo znati - zašto ponekad nastaju i bez udaraca, zašto mijenjaju boju, koji je najbolji način da se saniraju, ali i kada bi nas trebale zabrinuti i natjerati da se obratimo liječniku.

 Šta su modrice?

Modrice su jedan od najjednostavnijih znakova koje vidimo golim okom na koži bolesnika, a uzrokovane su najčešće slabošću stijenke malih krvnih žila, odnosno kapilara, poremećajem u broju ili funkciji trombocita (krvnih pločica) ili poremećajem sistema zgrušavanja krvi.

 Zašto nastaju nakon udarca?

Pad ili udarac, čak i ako nisu praćeni jakom boli, uzrokuju izlijevanje krvi iz malih žila, pa koža na tom mjestu potamni. Niz je razloga koji uzrokuju pucanje krvnih žila; jako nagnječenje tkiva, nagli pokret, ali i prekomjerni tjelesni napor koji uzrokuje povećani krvni pritisak.

Ako je udarac slab, krvarenje se javlja samo u površinskom sloju kože. Ako se krvarenje javi u dubljem sloju kože, blizu kostiju i mišića, tada su i posljedice teže.

Kao posljedica udarca, na koži se javljaju tamne mrlje: manje i tačkaste ako je riječ o masnici, veće i ravnomjerno obojene na cijeloj površini ako je riječ o podljevu.

U nekoga će i vrlo slab udarac ostaviti vidljivi trag. Povećana osjetljivost na udarce nastaje zbog povećane osjetljivosti kapilara, a može biti i nasljedna

Modrice, masnice, šljive, podljevi ili hematomi, kako god ih zvali, riječ je o istom - kožnim promjenama uglavnom plavičaste boje koje nastaju najčešće uslijed udarca. Modrica je u početku crvenkasta, a poslije mijenja boje od plave do zelene i žute te je bolna na dodir.

 Zašto modrice mijenjaju boju?

Krv ima svoj pigment, hemoglobin, koji dovodi do toga da modrica polako mijenja boju. Naime, boja se mijenja postepeno, kako okolna tkiva resorbiraju hemoglobin koji je izašao iz sustava cirkulacije te zbog njegove razgradnje.

Stoga modrica uvijek u početku, netom nakon što se krv izlila iz kapilare pod kožu, ima crvenkastu boju, da bi nakon jednog do dva dana hemoglobin (protein koji inače sadrži željezo i ima funkciju prenošenja kisika) počeo poprimati karakterističnu plavo-ljubičastu boju.

S vremenom, kako ga okolna tkiva resorbiraju i modrica polako regredira, poprima zelenkastu, a na kraju i žućkastu boju. No, kad je modrica mala, ponekad se taj prijelaz u fazu zelenkaste i žute boje i ne primijeti.

Općenito, treba reći i da su takve kožne promjene vidljivije u osoba svjetlije puti. U svakom slučaju, po boji se može zaključiti je li neko krvarenje svježe, odnosno je li nastupilo prije nekoliko sati, prije dan-dva ili prije pet-šest i više dana.

Mogu li modrice nastati i bez fizičke traume?

Iako je u većini slučajeva pojava modrice posljedica mehaničke traume, udarac nije i ne mora biti njihov jedini uzrok. Postoje brojni razlozi zašto mogu nastati modrice, a osim nakon udarca, ogrebotina i nagnječenja, one često nastaju i nakon punkcije vene, ali mogu se stvarati i spontano, odnosno bez nekog vidljivog i očitog razloga.

Zašto modrice nastaju spontano?

Kada se kaže da modrice nastaju spontano, to znači da ne postoji nikakva trauma koja ih je uzrokovala, nego zbog slabosti stijenke kapilara dolazi do njihove rupture, a potom i do istjecanja krvi iz oštećene krvne žile.

Spontano nastajanje masnica može biti i znak nekog poremećaja u sistemu zgrušavanja krvi te je u tom slučaju najbolje otići liječniku koji će provjeriti o čemu se radi i ima li razloga za zabrinutost.

Kako ublažiti posljedice udarca

Ako je udarac slab, a modrica blijeda, nije potrebno posebno liječenje. Ako i dođe od oticanja tkiva i boli, mogu se upotrijebiti kreme, gelovi ili masti koje sadrže heparin ili slične tvari koje sprečavaju zgrušavanje krvi.

Time se lokalno olakšava optok krvi i smanjuje zgrušavanje. U težim slučajevima, ako tjelesna temperatura raste, pomažu protuupalni lijekovi koji se uzimaju oralno i koje propisuje liječnik.

Modrice koje se na tijelu pojave iznenada i nisu uzrokovane udarcem ili padom ne smiju se zanemariti, te u takvim slučajevima treba potražiti savjet liječnika.

 Zašto moderice nastaju bez uzroka

Mogući uzroci iznenadne pojave modrica nastalih bez udarca ili pada su:

- Neke bolesti jetre ili bubrega te uzimanje nekih lijekova (acetilsalicilna kiselina ili lijekovi koji smanjuju zgrušavanje krvi) mogu uzrokovati manju količinu trombocita.

Kada se količina trombocita u krvi smanji, podljevi i masnice pojavljuju se i nakon sasvim slabih udaraca koje vrlo često niti ne primijetimo.

- Ako se masnice javljaju na nogama, to može biti prvi znak bolesti vena ili drugih problema optoka krvi.

- U slučaju aplastične anemije kada se smanjuje stvaranje crvenih, ali i ostalih krvnih stanica, postoji veća sklonost krvarenju i pojavi podljeva i masnica.

- Kada se istodobno sa stvaranjem podljeva javlja oticanje i krvarenje zubnog mesa, uzrok može biti pomanjkanje vitamina C, riboflavina ili folne kiseline.

 Šta raditi s modricom ili podljevom krvi

1. Kako biste ublažili bol i otok, stavite ledeni oblogna mjesto udarca. Ledeni oblozi djeluju protuupalno - hladnoća steže krvne žile pa istječe manje krvi, a time i krvnih stanica koje sudjeluju u upalnoj reakciji.

2. Ako ste češće izloženi mogućnosti udarca, praktično je imati pri ruci hladne sprejeve koji se nanose direktno na mjesto udarca: uzrokuju stiskanje krvnih žila i zaustavljaju krvarenje.

3. U slučaju nagnječenja i iščašenja zgloba na ruci ili nozi, izbjegavajte nagle pokrete. Mjesto ozljede previjte ne previše čvrstim povojem.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.