Predijabetes je „preddijagnoza“ dijabetesa - i možete ga smatrati znakom upozorenja. To je stanje kada je nivo glukoze u krvi, odnosno nivoa šećera u krvi viši od normalnog, ali ipak nedovoljno visok da se smatra dijabetesom. 

On je znak da biste mogli razviti dijabetes tipa 2 ako ne napravite neke promjene u životnom stilu. Zdravom ishranom, gubljenjem prekomjerne tjelesne težine i održavanjem fizičke aktivnosti koja će pomoći da se nivo glukoze u krvi smanji i vrati u normalne granice možemo spriječiti da se ovo stanje razvije u dijabetes 2.

Masne naslage

Dijabetes se razvija postepeno, pa kad ste u predijabetičnoj fazi, možda nećete imati nikakvih simptoma. Ipak, možete primijetiti da ste gladniji nego inače, gubite na težini iako ste više jeli, žedniji ste nego inače, češće morate u toalet, umorniji ste nego inače. Sve su to tipični simptomi povezani s dijabetesom.

Predijabetes se razvija kad tijelo počinje imati probleme s korištenjem hormonskog inzulina. Inzulin je potreban za transport glukoze - što tijelo koristi za energiju - do ćelija kroz krvotok. U predijabetesu tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina ili se iz nekog razloga javlja inzulinska rezistencija. Ako nemate dovoljno inzulina ili ako ste otporni na inzulin, povećava se nivo glukoze u krvi, što dovodi do predijabetesa.

Kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom postoji mogućnost razvoja predijabetesa, jer višestruke masne naslage mogu uzrokovati da tijelo razvije otpornost na inzulin.

I nedostatak fizičke aktivnosti jedan je od faktora rizika koji dovode do predijabetesa, kao i do dijabetesa 2. Slaba fizička aktivnost često ide ruku pod ruku s prekomjernom težinom.

Tu je i nasljedni faktor - ako je neko u bližoj porodici imao ili ima dijabetes. Rizik od predijabetesa javlja se nakon 45. godine, a nakon 65. godine taj rizik eksponencijalno raste.

Među ostalim faktorima rizika su povišen krvni pritisak i povišen holesterol, kao i policistični jajnici.

Promjena ishrane

Ali, čak i ako nemate višak kilograma, dobro je na vrijeme testirati nivo šećera u krvi i na vrijeme otkriti predijabetes.

Daljnja prevencija je promjena navika ishrane, ali i vježbanje i gubitak težine. Jer, kada vježbamo, naše tijelo koristi više glukoze, tako da fizičkom aktivnošću možemo smanjiti njen nivo u krvi.

Plan ishrane

Ishrana bi trebala biti prilagođena tako da se smanji nivo glukoze u krvi i da se ona održava u zdravim, normalnim granicama. Plan ishrane može preporučiti i certificirani nutricionista, koji će voditi računa o uvođenju zdravih komponenti u ishranu, ali i o ličnom ukusu - šta volimo jesti, kao i o našoj fizičkoj masi i aktivnostima.

Šetnja, plivanje, vožnja bicikla...

Vježbanje ima brojne prednosti: pomaže nam da izgubimo težinu, održavamo srce zdravim, da bolje spavamo, poboljšamo raspoloženje. Neke statistike govore da smanjenju težine od 5 do 10 posto može znatno doprinijeti prevenciji dijabetesa 2. Preporučeno je najmanje 150 minuta umjerene fizičke aktivnosti u toku sedmice. To je pet dana po pola sata. Možemo izabrati tjelovježbu, šetnju, vožnju bicikla ili plivanje.