EMOCIJE Može prouzrokovati brojne probleme

Ljutnja slabi imunitet, a kriva je i za moždane i srčane udare

Osjećaj ljutnje i bijesa normalan je i potreban, ali osjećaj snažnog bijesa i velike ljutnje razara srce i krvne žile, oslabljuje imunitet, a povezan je i s depresijom te upalnim procesima

"Zdravlje u kući"
21.02.2019 18:50

Ljutnja uključuje psihološke i fiziološke promjene

Foto: Ilustracija

Ljutnja je potpuno normalna i zdrava ljudska emocija. Ali kad izmakne kontroli, ljutnja se pretvara u bijes i postaje destruktivna te može prouzrokovati brojne probleme – na poslu, u bliskim odnosima i cjelokupnom kvalitetu života. 

Ljutnja uključuje psihološke i fiziološke promjene: lupanje srca i povišenje krvnog pritiska, adrenalina i noradrenalina. Može biti izazvana vanjskim događajima, npr. osoba može osjetiti ljutnju prema određenoj osobi (radni kolega) ili događajima (saobraćajna gužva).

 Reakcija na prijetnju

"Okidač" također mogu biti unutrašnji događaji: psihička i fiziološka napetost (zabrinutost oko ličnih problema) ili sjećanja na traumatske događaje, kao i na nepravedne životne ishode.

Instinktivan način izražavanja ljutnje je agresivno ponašanje. Ljutnja je adaptivan način reagovanja na prijetnju, a pokreće snažna, često agresivna ponašanja koja osobi omogućavaju da se bori sa napadačem. Određen nivo ljutnje je, dakle, neophodan za opstanak.

Međutim, uobičajeni svakodnevni ljudski problemi ne zahtijevaju fizičko obračunavanje sa "napadačem". Nije moguće, niti je korisno napasti svaku osobu ili objekat koji osobu nervira ili frustrira. Socijalne norme, zakoni i zdrav razum ograničavaju ljude u izražavanju ljutnje.

Neki ljudi, ipak, teže kontroliraju svoju ljutnju od drugih. Jedan od razloga može biti sociokulturno učenje: ljutnja se često procjenjuje kao negativna, tako da su ljudi učeni da nije u redu izražavati ljutnju. Kao rezultat, ljudi ne nauče izraziti i konstruktivno usmjeriti ljutnju.

Drugi razlog je genetski ili fiziološki: neka djeca su rođena iritabilnija i osjetljivija, a ovi znaci su prisutni od ranog uzrasta. Istraživanja su, takođe, pokazala da porodica igra važnu ulogu: ljudi koji se lakše naljute uglavnom dolaze iz porodica koje su haotične i nevješte u emocionalnoj komunikaciji.

Ugroženo zdravlje

Nezdrave epizode ljutnje, poput eksplozivnog izljeva bijesa ili usmjeravanja tog istog bijesa na samog sebe - razara organizam. Osobe koje su često ljute ili teško kontroliraju osjećaj bijesa, osim što su neugodni okolini i stvaraju im stres, uništavaju i svoje tijelo.

U fizičkom smislu, neobuzdani bijes najviše utječe na kardiovaskularni sistem. Osim što duplo povećava šanse za srčani udar, bijes i ljutnja kod kojih se ulaže veliki napor da bi se kontrolirali, usko su povezani s bolestima srca te udvostručuju rizik od bolesti krvnih žila.

S druge strane, konstruktivni bijes, onaj u kojem razgovarate s nekim ko vas je naljutio te na staložen i racionalan način rješavate problem, nema nikakvu povezanost sa srčanim oboljenjima nego je normalna i zdrava emocija.

Kod ljudi koji imaju aneurizmu (proširenje arterije), nakon izljeva bijesa šest puta je veća šansa da ona pukne. Ljutnja oslabljuje i imunitet, pa će oni nervozni i ljuti češće biti bolesni, što ih možda i dodatno naljuti.

No, ne pati samo fizičko zdravlje nego i ono mentalno. Snažna ljutnja može pojačati simptome općeg anksioznog poremećaja. I depresija i ljutnja direktno su povezane, najčešće kod muškaraca.

Tri vrste ljutnje

Veoma je važno naučiti kako ljutnju ispravno tj. kontrolirano pokazati. Ljutnju se ne bi smjelo potiskivati jer njeno nakupljanje može izazvati jaku emocionalnu napetost, odnosno dovesti do provale bijesa.

Kad promatramo nekoga ko je obuzet bijesom čini nam se kao da je u vlasti neke snažne i nepredvidive sile koja njegovim životom upravlja umjesto njega.

Ljutnja se općenito manifestira na više načina, a tri navedena ujedno su i najčešća:

- Pasivna ljutnja – Ovakav, inače vrlo čest oblik ljutnje, imamo kad osoba u sebi kipi od ljutnje ili bijesa, a u društvu se ponaša sasvim normalno ne pokazujući nikakve vanjske znakove svoga stanja.  

Razlozi zbog kojih neko zatomljuje bijes i ljutnju variraju od obične nesigurnosti do patološkog straha. Pritom nesumnjivu ulogu igra i pogrešan odgoj.

- Agresivna ljutnja – Usmjerena je direktno na sugovornika, obilježava je galama i grubost, a u ekstremnim situacijama pobješnjela osoba uništava sve oko sebe, bilo verbalno bilo fizički.

Razlog ovakvoj reakciji je nesposobnost ili nepostojanje samokontrole. Kod ovakvih slučajeva preporučljivo je potražiti pomoć stručnjaka.

- Kontrolirana ljutnja – Dolazi do izražaja kad osoba svoju ljutnju svjesno iskaže riječima, vodeći pritom računa da ne povrijedi sugovornika. Racionalno razmišljanje i pronalaženje logičkog rješenja jedini je isparavan način suočavanja s bijesom i ljutnjom.

Ljudi koriste različite svjesne i nesvjesne procese kako bi se nosili s negativnim osjećajima. Tri su glavna pristupa koje ljudi koriste u pokušaju kanaliziranja ljutnje: ekspresija, supresija i smirivanje.

Izražavanje ljutnje na asertivni i neagresivni način je najzdraviji način. Da bi osoba koristila ovakav način izražavanja ljutnje mora dobro poznavati svoje želje i potrebe i načine kako ih ostvariti, a da ne naudi drugima. Biti asertivan znači poštovati sebe i druge.

Ljutnja se može i potisnuti, promijeniti i preusmjeriti. Ovo se događa kada zadržavate ljutnju u sebi, prestanete misliti o njoj i fokusirate se na nešto pozitivno.

Glavni cilj je inhibirati ili potisnuti ljutnju i promijeniti je u konstruktivni oblik ponašanja. Opasnost u ovakvom obliku kontrole ljutnje je da je možemo preusmjeriti na sebe same ako je ne kanaliziramo pravilno.

Bijes koji osoba preusmjeri na sebe može dovesti do arterijske hipertenzije i depresije.

Kontrola ljutnje

Glavni cilj kontrole bijesa (engl. anger management) je reducirati i emocionalni odgovor kao i fiziološko uzbuđenje uzrokovano bijesom. Ne možete izbjegavati osobe ili situacije koje vas iritiraju niti ih možemo promijeniti, ali zato možemo naučiti kontrolirati naše reakcije.

Neki ljudi su zaista više „kratkog fitilja“ nego drugi, razbjesne se puno lakše od drugih i taj je bijes intenzivniji nego kod prosječne osobe.

Također, ima ljudi koji ne pokazuju svoju ljutnju na glasan i agresivan način, ali su hronično iritabilni i gunđaju.

Osobe koje se lako naljute ne psuju uvijek ili bacaju stvari, ponekad se povuku, socijalno izoliraju i fizički se razbole.

Mnogi misle da je dobro izbaciti ljutnju iz sebe. Stručnjaci se, međutim, slažu da je to opasan mit koji neki ljudi koriste kako bi opravdali svoju ljutnju.

Istraživanja su pokazala da se na takav način ne razrješava situacija već ljutnja eskalira do bijesa pa to ne smiruje niti ljutu osobu niti smiruje osobu na koju ste ljuti.

Najbolje je pronaći „okidače“ vlastite ljutnje i onda razviti strategiju kako ne dozvoliti „okidačima“ da dođu do izražaja.

Vježbanjem i redovitom primjenom jednostavnih relaksirajućih tehnika poput progresivne mišićne relaksacije i vježbi disanja te autogenog treninga lakše ćete u napetim situacijama postupiti ispravno.

A da bi pacijentima olakšaju neugodne simptome, liječnici ponekad savjetuju aktivnosti koje će “istrošiti” ljutnju poput biciklizma ili trčanja.

 Činjenice

- Mozak radi asimetrično, a kod ljutnje se aktivira lijeva strana mozga.

- Dva sata nakon izljeva ljutnje dvostruko je veća šansa za srčani udar i  tri puta veći rizik od moždanog udara zbog krvnog ugruška. 

- Šest sati nakon ljutnje stanice imunoglobulina su snižene.

- Svaki četvrti čovjek nekad se zabrine koliko se ljuto osjeća i koliko se često tako osjeća.

- 20 posto ljudi u cijelom svijetu osjeća ljutnju u svakodnevnom životu i na ‘obične’ dane.

- 2/3 tinejdžera osjetilo je napad bijesa zbog čega su nešto uništili ili se fizički obračunali.

- 1/5 veza propadne zbog toga kako se ljudi ponašaju i kako reagiraju u ljutnji.

- 80 posto vozača barem je jednom u posljednjih godinu dana osjetilo i izrazilo bijes i ljutnju u prometu.

Komentari

NA VRH