NAŠA TEMA Jedna od najdramatičnijih situacija u pedijatriji

Kada dijete doživi fras: Kako reagirati i kako mu pomoći

Grči se cijelo tijelo, dijete poplavi oko usta, prestaje disati, ima apnoične pauze, krklja, očne jabučice su fokusirane prema gore ili u stranu <195> Potrebno je dijete staviti na lijevi bok, raskomotiti, rashladiti, stavi se antipiretik - čepić rektalno

Zijada KARIĆ
21.02.2019 20:20

Napadi su uz povišenu temperaturu, iznad 38,5 stepeni

Foto: Ilustracija

Febrilne konvulzije (poznatije kao fras) najčešći su konvulzivni sindrom koji se javlja samo u dječijoj dobi i predstavljaju jedan od najčešćih neuroloških poremećaja ranog djetinjstva. Fras podrazumijeva pojavu epileptičkih napada koji se javlja s povišenjem tjelesne temperature, najčešće oko 38,5 stepeni, a nije uzrokovan infekcijom centralnog nervnog sistema.  

Gubitak svijesti

- To je jedna od najdramatičnijih situacija u pedijatriji, kako za roditelje tako i za pedijatre. U konvulzije ubrajamo: febrilne konvulzije, metaboličke konvulzije, upalne bolesti centralnog nervnog sistema, epilepsiju, febrilne sinkope, afektivne grčeve, groznice - kaže prim. dr. Gordana Vuković.

Febrilne konvulzije javljaju se kod djece u dobi od 6 mjeseci do 5. godine, a najčešće su između 14. do 18. mjeseca. Češće se javljaju kod muške djece, a postoji i genetska predispozicija. Javljaju se u 2 do 5 posto djece, i to najčešće u toku virusnih infekcija izazvanih herpes 6 virusom, virusom influence i parainfluence i adeno virusom. Obično idu zajedno s infekcijom gornjih dišnih puteva.

- Javljaju se u obliku toničko-kloničnih grčeva cijelog tijela, dijete poplavi oko usta, prestaje disati, ima apnoične pauze, krklja, očne jabučice su fokusirane prema gore ili u stranu. Febrilne konvulzije nekada idu pod kliničkom slikom mlitavosti, gubitkom svijesti, ukočenim pogledom. Fras traje od dvije do 15 minuta, a ako traje duže od 20, to je konvulzivni status - pojašnjava dr. Vuković.

Konvulzije mogu biti tipične ili jednostavne i atipične ili složene. Tipične - jednostavne javljaju se u 70 posto slučajeva, i to najčešće u periodu između prve i 4. godine kod djeteta. Obično recidiviraju do dva puta i ne traju duže od 20 minuta, nemaju znakove infekcije centralnog nervnog sistema, EEG je normalan i prije i poslije napada.

  • Dr. Vuković: Dijete ne smije ležati na leđima
    Dr. Vuković: Dijete ne smije ležati na leđima Foto: (Arhiv)

Atipične - složene konvulzije javljaju se u 30 posto slučajeva, traju duže od 20 minuta, javljaju se parcijalni napadi, i to više u dojenačkoj dobi i kod djece iznad četiri godine, patološki je neurološki nalaz, kao i EEG i javljaju se recidivi unutar 24 sata.

- Dijagnoza se postavlja na osnovu laboratorijskih i mikrobioloških nalaza, RTG pluća, eventualno lumbalne punkcije, EEG, a nekada i CT ili MRI glave. Prva pomoć kod febrilnih konvulzija je da se dijete stavi na lijevi bok, raskomoti, rashladi, stavi se antipiretik - čepić rektalno i zove se Hitna pomoć. Usta se ne smiju nasilu otvarati niti se dijete smije zalijevati vodom, ne smije ležati na leđima, jer će se ugušiti vlastitim jezikom jer je dijete tada u nesvijesti - upozorava dr. Vuković.

Bez posljedica

Ako je dijete i ranije imalo febrilne konvulzije, može mu se dati rektiola diazepama. Malom djetetu do 3 godine daje se rektiola od 5 mg, a djeci iznad 3 godine 10 mg. Rektiole mogu se dati u febrilnom stanju kao prevencija febrilnih konvulzija, i to na 12 sati jedan rektiola jedan ili dva dana. Vjerovatnoća da će se napadi ponoviti poslije prve epizode je velika, kod 30-40 posto djece.

- Prognoza febrilnih konvulzija je dobra, ne ostavlja posljedice na centralnom sistemu, intelekt je očuvan, kao i učenje. Febrilne konvulzije mogu prijeći u epilepsiju u pet posto slučajeva, a kod složenih konvulzija daju epilepsiju u 20 do 30 posto slučajeva - govori dr. Vuković te dodaje da se nimalo ne razlikuje mogućnost da zdravo dijete dobije epilepsiju u odnosu na dijete koje je preživjelo napad febrilnih konvulzija.

Okidač može biti visoka temperatura

Etiologija još nije dovoljno poznata. Vjerovatno se radi o sniženom pragu tolerancije na povišenu temperaturu, što može biti u korelaciji s nerazvijenošću termoregulacionog centra kod djece, tako da pojava veoma visoke temperature može djelovati kao okidač za pojavu napada u nedovoljno zrelom mozgu djeteta.

Napadi se javljaju kod djece u dobi od 6 mjeseci do 5. godine, a najčešće su od 14. do 18. mjeseca

NA VRH