Koje su namirnice najveći izvori vitamina B

KORISNO Naš organizam ih sam ne proizvodi

Koje su namirnice najveći izvori vitamina B Svaki vitamin iz B grupe ima svoj zadatak, a neophodni su za normalan rad kardiovaskularnog, imunološkog i probavnog sistema, za zdravlje kože, kose i noktiju...

Kolin i inozitol ubrajaju se u vitamine B kompleksa, iako po strukturi nisu vitamini, ali na sličan način učestvuju u metabolizmu i prijenosu živčanih impulsa. Kolina ima u jajima, soji, životinjskim masnoćama, zobenom brašnu i povrću. Izvori inozitola su hrana životinjskog porijekla, cjelovite žitarice i povrće

Spisak vitalnih funkcija u koje su uključeni vitamini B grupe zaista je ogroman. Svaki ima svoj zadatak, a često se i nadopunjuju, pa učestvuju u hiljadama procesa u organizmu, uključujući stvaranje energije, rast stanica, prijenos nervnih impulsa… Neophodni su za normalan rad kardiovaskularnog, imunološkog i probavnog sistema te za zdravlje kože, kose i noktiju. 

Vitamine B grupe organizam ne može sam proizvesti pa ih treba svakodnevno uzimati prehranom. Najbolji izvori ovog vitamina su kvasac, iznutrice - prije svega jetra, cjelovite žitarice, mlijeko, jaja, meso, riba, zeleno lisnato povrće, banane, orašasti plodovi i mahunarke.

Vitamin B1 ključan je za preradu ugljikohidrata, masti i proteina u organizmu te za rad kardiovaskularnog i nervnog sistema. Izvori: iznutrice (jetra), jaja, meso, cjelovite žitarice, pšenične klice, zeleno lisnato povrće, orasi, grašak, grah, kikiriki...

Za stvaranje energije iz ugljikohidrata, masti i proteina te za disanje, vid i rast nužan je vitamin B2. Najviše ga ima u mliječnim proizvodima, jajima i mesu, a dobri su izvori i zeleno lisnato povrće, cjelovite žitarice i orašasti plodovi.

Vitamin B3 važan je za dobivanje energije iz glukoze, proizvodnju hormona te rad nervnog, kardiovaskularnog i probavnog sistema. Izvori: kvasac, mliječni proizvodi, jaja, meso peradi, riba, mahunarke, orašasti plodovi.

U proizvodnju energije direktno je uključen vitamin B5, a bitan je i za raspoloženje te uravnotežen nivo holesterola u krvi. Ima ga u kvascu, jetri, ribi, mesu, jajima, cjelovitim žitaricama, povrću, voću. Vitamin B6 važan je za imunitet, stvaranje krvnih stanica i hormona te za rad mozga i „biološki sat“. Izvori: iznutrice, puretina, tunjevina, kvasac, banane, grožđice, špinat, soja, jaja, mlijeko, krompir.

Vitamin B7 neophodan je za metabolizam ugljikohidrata, proteina, masti i aminokiselina te za rast stanica. Izvori: kvasac, iznutrice, žumance jajeta, gljive, banane, kikiriki, cvjetača, mrkva. Folna kiselina - vitamin B9 - ključna je za sintezu DNK, izgradnju svih novih stanica, pa je posebno važna u trudnoći. Najviše je ima u zelenom lisnatom povrću, mahunarkama, citrusnom voću, pšeničnim klicama...

Vitamin B12, također, učestvuje u sintezi DNK te u stvaranju eritrocita i proteina. Važan je za aktivnost živčanih stanica i raspoloženje te za rad kardiovaskularnog sistema. Izvori: riba i plodovi mora, meso, mlijeko i mliječni proizvodi, jaja…

Preuzmite aplikacije Dnevnog avaza za Android i iOS.

NA VRH