PREVENTIVA Kardiovaskularne bolesti ne nastaju iznenada

Uz optimizam i dobre navike srce ostaje zdravo i kuca dugo

Da srce bude i ostane u vrhunskoj formi, treba se kretati, odmarati, spavati, kvalitetno jesti

"Zdravlje u kući"
11.12.2018 22:00

Bolesti srca i krvnih žila imaju u osnovi aterosklerozu

Foto: Ilustracija

Kardiovaskularne bolesti danak su koji čovječanstvo plaća modernom načinu života, pa od toga nije pošteđeno ni stanovništvo naše zemlje. Uzroka je mnogo, ali, kako kardiovaskularne bolesti ne nastaju iznenada već se razvijaju godinama, moguće je utjecati na faktore rizika za njihov nastanak.  

Probleme izaziva - ateroskleroza

Bolesti srca i krvnih žila imaju u osnovi aterosklerozu, a to je stanje u kojem se masnoće, kalcij i produkti ćelijske razgradnje odlažu duž unutrašnjeg zida arterija stvarajući aterosklerotični plak - aterom. Kao rezultat tog procesa, arterijski zid zadeblja pa se smanjuje i protok krvi.

O aterosklerozi medicinska nauka još ne zna sve, ali se zna da je ateroskleroza i s njom povezane kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrtnosti u razvijenom svijetu, a predviđanja govore da će do 2 020. godine postati vodeći uzrok smrtnosti i u nerazvijenim zemljama.

Ateroskleroza se razvija godinama. Faktori rizika - visok krvni pritisak, šećerna bolest, prekomjerna tjelesna težina, visoke masnoće u krvi, pušenje, fizička neaktivnost i hronični stres ubrzavaju proces na krvnim žilama.

Zavisno o tome koji je organ zahvaćen ateroskleroza može uzrokovati srčani infarkt, moždanu kap, bolest bubrega, očiju ili perifernih krvnih žila. Ipak, sve te, često po život opasne bolesti moguće je spriječiti uz dobru volju i disciplinu.

Da bi srce bilo i ostalo u vrhunskoj formi, treba se kretati, odmarati, spavati, kvalitetno jesti... Poželjno je i redovito kontrolirati krvnu sliku, pripaziti na masnoće, krvni pritisak, šećer...

 Krećite se...

Redovita tjelesna aktivnost bitan je faktor očuvanja zdravlja. Ali ta aktivnost mora biti sigurna, raznolika, redovna i umjerena. Za uvjerljive pozitivne učinke tjelesne aktivnosti na zdravlje dovoljno je već pola sata umjerenog kretanja najmanje pet puta sedmično.

Svaka tjelesna aktivnost je dobrodošla. Ako i niste sportski tip, šetajte. Iziđite iz automobila i barem neke od svakodnevnih poslova obavljajte pješice.

Odvojite dnevno desetak minuta za ležernu šetnju koja će vas relaksirati i svakako pomoći da se oslobodite stresa. Dobrodošlo je planinarenje, vožnja biciklom... A prije aktivnijeg bavljenja sportom posavjetujte se s liječnikom.

Procijenite svoje gene

U novije doba sve je važnija genetska procjena. Genetski test radi se iz krvi, a usmjeren je na osnovne rizike od kardiovaskularne bolesti te utvrđuje zaštitna i korisna genetska svojstva.

Ova se procjena preporučuje muškarcima poslije 45. godine, ženama poslije 55. godine života, osobama koje u porodici imaju ili su imale slučajeve kardiovaskularnih bolesti, debelima, onima s povišenim nivoom masnoća u krvi, dijabetičarima, onima koji žele podići kvalitet življenja.

 Stres pod kontrolu!

Teško možemo živjeti bez stresa i potpuno ga izbjeći, ali možemo ga kontrolirati. Bez obzira na to što vas muči, barem pola sata dnevno treba odvojiti za pozitivne misli.

Obezbijedite sebi stvari koje volite - slušajte muziku, zapjevajte, prelistajte omiljeni magazin, opustite se uz neko dobro zanimljivo štivo, zaigrajte neku od društvenih igara, pogledajte omiljeni film... i zaboravite nakratko na obaveze. Stalno imajte na umu onu narodnu:"Veselo srce kudjelju prede!"

 Šta jedete?

Srce voli kvalitetnu prehranu. Zato neka se na vašem jelovniku obavezno nađe:

* Što više ribe, sve vrste svježeg povrća i mahunarki, žitarica, orašastih plodova, voća;

* Koristite smeđu rižu...;

* Koristite maslinovo ulje;

* Izbjegavajte prženu hranu, suhomesnate proizvode, kolače, kekse...;

* Jedite polako i hranu dobro prožvaćite;

* Pijte vodu, izbjegavajte gazirana pića i alkohol;

* Dobrodošla je tek čaša crnog vina;

* Srce voli i tamnu čokoladu i crvene plodove;

* Ne solite previše;

* Jedite luk i bijeli luk.

 Bitna je umjerenost

Provjerite svoju tjelesnu težinu i izračunajte svoj indeks tjelesne mase. Ne podvrgavajte se strogim dijetama i izgladnjivanjima, čudesnim tabletama i drugim preparatima za mršavljenje. Jedite umjereno, bolji su manji, a češći obroci. Zadnji obrok treba uzeti barem tri sata prije sna.

Bitan je i odmor. Tokom dana dobro je barem na trenutak sjesti u naslonjač i zatvoriti oči ili se nakratko ispružiti na krevetu. Tih deset minuta mira neće poremetiti vaše dnevne obaveze, a mnogo će pomoći.

Dobro je noge podići na povišeno radi bolje cirkulacije. Odmor može biti i aktivan - kratki program laganih vježbi za kičmu, istezanje, nekoliko čučnjeva ili vožnja kućnim biciklom bit će mali doprinos vašoj brizi za zdravo srce.

 Važno je...

1. Redovno kontrolirajte krv. Klasična krvna slika otkrit će, među ostalim, eventualne povišene masnoće i povišen nivo šećera u krvi. Ne zanemarujte te vrijednosti.

2. Tihi je ubojica i povišeni krvni pritisak pa ga zato kontrolirajte. Ako imate povišeni krvni pritisak, tablete treba redovito uzimati.

3. Učite djecu zdravom načinu života, izbjegavanju štetnih navika.

4. Prestanite pušiti, cigarete su veliki neprijatelj zdravlja.

5. San nas obnavlja, a koliko ko treba sna - sasvim je individualno.

6. Vodite brigu o higijeni spavanja. To podrazumijeva spavanje u mirnoj i po potrebi zamračenoj sobi i na kvalitetnom krevetu.

7. Pokušajte leći uvijek u približno isto vrijeme, a prije spavanja zaboravite na brige koje vas opterećuju i ne mislite o ružnim stvarima.

8. Ne spavajte pred televizorom. Nije mu mjesto u spavaćoj sobi.

NA VRH