UPOZORENJA Opasnosti koje izaziva dugotrajno sjedenje

Tijelo propada i postaje bolesno

Društvo već od malih nogu navikava djecu na sjedilački način života tokom školovanja pa se to uglavnom nastavlja i na poslu, ali i kod kuće

"Zdravlje u kkući"
30.01.2019 08:35

Kad sjedimo, mišići otapaju manje masnoća

Foto: Ilustracija

Učestalo sjedenje postalo je, nažalost, nešto od čega ne možemo pobjeći. Društvo već od malih nogu navikava djecu na sjedilački način života tokom školovanja pa se to uglavnom nastavlja i na poslu, ali i kod kuće. Stručnjaci tvrde kako je sjedenje novo pušenje. I dok mnogi vjeruju da vježbanjem mogu poništiti negativne učinke, to baš i nije tako. Postoji nekoliko opasnosti od pretjeranog sjedenja:  

Gubitak života

1. Srčane bolesti - Kad sjedimo, mišići otapaju manje masnoća i krv cirkulira sporije nego što bi trebala. S vremenom to može potaknuti nakupljanje masnoća u krvnim žilama, koje u konačnici rezultiraju začepljenjem srca. Istraživanja pokazuju da ljudi koji mnogo sjede, imaju dvostruko veću stopu kardiovaskularnih bolesti od onih koji su više na nogama.

2. Razvoj dijabetesa - Osim što se masnoće sporije razgrađuju, kod prekomjernog sjedenja povećava se i razina šećera u krvi. Ljekari, također, vjeruju da dugotrajno sjedenje može promijeniti način na koji tijelo reagira na inzulin - hormon koji luči gušterača, a pomaže u pretvaranju šećera i ugljikohidrata u energiju.

3. Preuranjena smrt - Prema studiji objavljenoj u “American Journal of Preventive Medicineu”, izgledi za preuranjeni gubitak života zbog dugotrajnog sjedenja povećavaju se čak i ako redovno vježbate. To, ipak, nije razlog da odmah prestanete s tjelesnom aktivnošću, koja je izuzetno važna za fizičko i psihičko zdravlje.

Rast tumora

4. Razvoj tumora - Rizik od raka debelog crijeva, dojke i raka endometrija povećava se kod ljudi koji veći dio dana provodu u sjedećem položaju. Povećane razine inzulina, koje potiču rast tumorskih ćelija, glavna su poveznica između sjedenja i raka. Češće ustajanje, protezanje i kretanje pomaže u snižavanju razine inzulina i šećera u krvi.

5. Preopterećena gušterača - To je organ u tijelu odgovoran za proizvodnju inzulina, a koji, također, može biti pogođen pretjeranim sjedenjem. Inzulin pomaže u prijenosu glukoze do ćelija za energiju koja im je potrebna, ali kad je tijelo neaktivno, gušterača ne reagira pravilno na otpuštanje inzulina. Zapravo, događa se da radi prekomjerno, jer je tijelu potrebno više inzulina. Studije su pokazale da samo jedan dan dugotrajnog sjedenja drastično smanjuje odgovor na inzulin u tijelu.

Sklonost debljanju 

Živite li sjedilačkim načinom, bilo da vam je posao takav ili da, jednostavno, volite sjediti pred TV-om ili igrati igrice, šanse da nagomilate višak kilograma postaju veće. Studije pokazuju da se dok stojimo troši 30 posto više kalorija nego kad sjedimo. U sjedećem položaju cirkulacija lipaze, enzima koji apsorbira masnoće, se smanjuje, a to doprinosi gomilanju masnih naslaga.   Napor vrata i ramena 

Kod pretjeranog sjedenja za radnim stolom ili ispred računara dolazi do opterećenja vrata i ramena te bolova. Bolovi u vratu pojavljuju se zbog napetosti u mišićima. Položaj vrata kod sjedenja naziva se “vrat-dizalica” i opterećuje vratne pršljenove, što može dovesti do trajne neravnoteže. Dugotrajno sjedenje vodi i lošijem držanju tijela.  

Ukrućivanje kičme

Kad ste aktivni, mekani diskovi između pršljenova se prošire i djeluju kao amortizeri. Kod prekomjernog sjedenja, oni postaju neuravnoteženi te kolagen koji pomaže da se podupre kičma, tada zna otvrdnuti oko tetiva i ligamenata, što dovodi do ograničene fleksibilnosti kičme i leđa postaju kruta.

 Usporavanje mozga  

U tijelu se tokom sjedenja sve usporava pa tako i rad moždanih vijuga. Što se više krećemo, više svježe krvi i kisika dolazi do mozga, a to rezultira njegovim boljim i bržim radom i povećanom produktivnosti. Osim toga, tjelesna aktivnost potiče proizvodnju hemikalija koje poboljšavaju raspoloženje.

Degeneracija mišića 

Kod dugotrajnog sjedenja, mišići u nogama pate i postaju slabiji. To vodi smanjenoj stabilnosti u nogama i problemima s održavanjem ravnoteže, a time je rizik od povreda veći. Slabost u nogama vodi češćim lomovima kostiju, kažu stručnjaci.

NA VRH