Bolesti štitnjače danas su jedan od najraširenijih zdravstvenih problema. Pogađaju milione ljudi širom svijeta, naročito u generativnoj i najproduktivnijoj dobi života.

Prvi simptomi nepravilnog rada štitne žlijezde su oticanje vrata, neobjašnjiv gubitak ili dobivanje na težini, ispadanje kose, kao i promjene u nivou energije te raspoloženju.

Kako štitna žlijezda kontrolira rad metabolizma, njen poremećaj može rezultirati i problemima s plodnošću, ali i povišenim krvnim pritiskom, oštećenjem srca, kao i psihičkim problemima u obliku depresije.

Autoimuni procesi

- Žene češće obolijevaju od bolesti štitne žlijezde. Ove bolesti često su udružene s drugim bolestima žlijezda s unutrašnjim lučenjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, hroničnim stresom, anksioznošću.

Uzroci nastanka poremećaja rada štitne žlijezde mogu biti autoimuni procesi u organizmu, loša prehrana, nedovoljan unos joda, pojedini lijekovi, stres, genetika, trudnoća, menopauza, pušenje - kaže internista prim. dr. Senada Hujdurović iz Plave poliklinike u Tuzli.

Najučestalije bolesti štitnjače su guša koja nastaje usljed nedostatka joda, tireoditis, Grawes-Basedowljeva bolest, hipotireoza (usporen rad) i hipertireoza (ubrzan rad), autoimuna bolest i toksični adenom (dobroćudni tumor).

- Hipertireozu karakterizira pojačano lučenje hormona štitnjače. Najčešće zahvata žene od 30 do 50 godina. Sindromi mogu uključivati gušu i izbočenje očnih jabučica, gubitak težine, povećanje apetita, nervozu, nepodnošenje topline, znojenje, umor, grčeve u mišićima, česte stolice i nepravilne menstrualne cikluse. Za razliku od hipertireoze, hipotireoza je smanjeno lučenje hormona štitne žlijezde. Nedostatak joda i Hašimotov tiroiditis neki su od najčešćih uzroka, uz autoimune bolesti – kaže dr. Hujdurović. 

Hipotireozu, dodaje, može uzrokovati i nedovoljno lučenje hormona hipofize, koja upravlja radom štitnjače. Ova bolest sporo napada štitnjaču pa može proći duže vrijeme do njenog otkrivanja, ali u odmakloj fazi može biti poprilično opasna jer uzrokuje anemiju, hipotermiju, zatajenje srca, epileptičke napade, smanjeni dovod krvi u mozak i miksedemske kome.

Porast broja oboljelih

Simptomi hipotireoze su umor, depresija, neprestani osjećaj hladnoće, bol ili trnjenje u ruci, osjećaj zbunjenosti, zaboravljivosti, suha i gruba kosa ili njeno ispadanje, opstipacija, koža sklona ljuskanju, usporen puls, debljanje unatoč jednakoj količini konzumirane hrane, narandžasti dlanovi i tabani, usporen govor, tup pogled i općenito, usporene funkcije organizma.

- Rak štitne žlijezde rijetka je vrsta karcinoma, ali je prvi što se tiče porasta broja oboljelih. Nakon operacije, visok je postotak oporavka i preživjelih u idućih pet godina pa ga se stoga smatra lječivim u slučajevima ranog otkrivanja. Nakon palpacijskog pregleda, zbog postojanja sumnjive kvrge, oboljeli se upućuje na preglede ultrazvukom, scintigrafijom, punkcijom i naposljetku, hirurškim odstranjivanjem oboljelog dijela prije nego se raširi na ostale organe – rekla je dr. Hujdurović.

Bolesti štitnjače danas se uspješno liječe, a čak i u slučaju potrebe za hirurškim odstranjenjem i, usljed toga, terapijom nadomjesnim hormonima, moguće je uspješno i kvalitetno živjeti. Tome u prilog idu veliki uspjesi mnogih sportaša s ovim zdravstvenim problemom.

Otežana detekcija poremećaja

Detekcija poremećaja štitne žlijezde, navodi dr. Hujdurović, otežana je činjenicom da su simptomi koji ih prate nespecifični, slični drugim poremećajima i bolestima.

 - Posljedica previda ovih poremećaja, međutim, može biti izrazito neugodna, ali i ozbiljna, ali detaljan pregled pacijenta i podaci o simptomima i njihovom razvoju te danas vrlo brzi i jednostavni laboratorijski testovi nivoa hormona štitnjače i protutijela na tkiva štitnjače daju brz i siguran uvid u funkciju štitnjače i prirodu primarnog poremećaja te se efikasno mogu ublažiti i liječiti.

Pravilna prehrana

- Bez pravilne prehrane nema zdrave štitnjače, stoga izbjegavajte šećer, gluten, kvasac, kravlje mlijeko i sve procesuirane namirnice. Namirnice koje je svakako dobro uključiti u prehranu, a ujedno pogoduju funkciji štitnjače su: mrkva, špinat, marelice, maslinovo ulje, avokado, sjemenke suncokreta, cjelovite žitarice, banane i riblje ulje. Dok su namirnice čiji bi unos trebalo smanjiti zbog mogućnosti ometanja apsorpcije joda: kupus, brokula, senf, sjemenke lana, krompir, kikiriki i proizvodi od soje. Nemojte ih u potpunosti izbaciti, već ograničite unos na dva do tri puta sedmično – kazala je Hujdurović.