KOŽA Terapija ovisi o težini oboljenja

Jeste li alergični na sunce?

Predugo i neumjereno izlaganje sunčevim zrakama može biti opasno. Ako se ne pridržavamo određenih pravila pripreme kože i ne pazimo na to kada i koliko se izlažemo suncu, UVA i UVB zrake mogu potaknuti pojavu mnogih promjena na koži

Piše: Dr. Katarina Dujmović-Hasanbegović
06.11.2018 09:31

Sunce je naš izvor života, ali i taj izvor treba koristiti pametno i umjereno

Foto: Ilustracija

Sunce je naš izvor života, ali i taj izvor treba koristiti pametno i umjereno. Posebno ljeti, kada su učestalija oboljenja kože koja nastaju djelovanjem UV zraka i nazivaju se fotodermatoze.

Za nastanak jednog broja fotodermatoza odgovorno je samo svjetlo i u takve slučajeve se ubraja solarni dermatitis. Međutim, za nastanak nekih fotodermatoza uz svjetlo potrebno je sudjelovanje određenih fotosenzibilizirajućih tvari. Ti fotosenzibilizatori mogu biti tvari iz okoline, ali mogu nastati i u našem organizmu kao produkt metabolizma.

 Solarni dermatitis

Solarni dermatitis je uzrokovan UVB zrakama sunčevog svjetla. UVB zračenje posebno je izraženo na morskoj obali ili na velikim visinama. Taj se dermatitis obično javlja kod osoba svijetle puti tokom proljeća i ljeta, počinje četiri do šest sati nakon izlaganja suncu, a iščezava nakon 72 sata uz nastanak pigmentacije.

Koža je crvena, otečena i pecka, a ljušti se nakon dva do tri dana. Kod težih oblika nastaju mjehurovi na koži uz osjećaj slabosti, glavobolju, povišenu tjelesnu temperaturu.

Terapija ovisi o težini oboljenja a uglavnom se koriste oblozi, masti za hlađenje, tečni puderi, kortikosteroidne kreme, a ukoliko je potrebno i antibiotici i drugi lijekovi.

 Lijekovi, kozmetika, trave

No, poseban problem su fototoksične dermatoze. One nastaju pod utjecajem UV zračenja uz prisustvo neke fotosenzibilizirajuće tvari.

Važno je istaći da neki lijekovi, kao što su tetraciklini, fenotiazin, grizeofulvin, nalidiksinska kiselina, dekarbazin, djeluju kao fotosenzibilizatori. Zato pacijenti moraju znati da se pri njihovom uzimanju ne smiju izlagati suncu.

Kod ovog oboljenja doze UV zračenja koje koža normalne osjetljivosti dobro podnosi pod utjecajem fotosenzibilizirajuće tvari uzrokuju akutnu upalnu reakciju.

Fototoksične dermatoze mogu nastati i kod radnika koji rade sa katranom ili naftom. Na mjestima izloženim suncu nastaje crvenilo, otok, mjehurići, a kasnije i pigmentacije.

Ove dermatoze mogu nastati i nakon korištenja nekih kozmetičkih sredstava kao što su kolonjske vode, sapuni i kreme koje u sebi sadrže određene fototoksične tvari i nakon toga budu izloženi djelovanju sunčevoga svjetla. Zato je vrlo važno u proljetnim i ljetnim danima izbjegavati upotrebu kozmetičkih preparata koji sadrže fotosenzibilizirajuće tvari.

Slične promjene na koži mogu nastati nakon kontakta sa nekim biljkama i naknadnom izlaganju UV zrakama. U ovom slučaju fotosenzibilizatori su najčešće furokumarini iz raznih vrsta trava.

Često te promjene imaju oblik koji odgovara izgledu lista biljke sa kojim je koža bila u kontaktu. Javlja se svrbež i pečenje, crvenilo, mjehurići i dugotrajna pigmentacija.

Pripreme za ljeto

Postoji još niz oboljenja koja se javljaju u ljetnim mjesecima. Jedno od njih je i prurigo estivalis koje se manifestira raznolikim promjenama na koži isključivo na fotoeksponiranim dijelovima tijela.

Promjene obično nastaju s prvom jačom ekspozicijom sunčevom svjetlu, tokom ljeta nestaju da bi se opet sljedeće godine javile. Većina pacijenata zna da su alergični na sunce, zato oni trebaju dodatan oprez. Reakcija na UV zračenje može biti blaga, ali i veoma opasna.

Solarna urtikarija je akutna urtikarijska alergijska reakcija koja se javlja vrlo brzo nakon izlaganja suncu ili umjetnom svjetlu, a smještena je na fotoeksponiranim i pokrivenim dijelovima tijela. Urtike su praćene jakim svrbežom, a mogu se pojaviti i opći simptomi tahikardija, hipotenzija i šok.

Kod ovakvih pacijenata liječenje treba započeti prije sunčanog razdoblja. Za prvih boravaka na suncu oni trebaju koristiti veće zaštitne faktore, a zaštitne kreme nanositi barem 15-30 minuta prije izlaska na sunce.

Predugo i neumjereno izlaganje sunčevim zrakama može biti opasno. Ako se ne pridržavamo određenih pravila pripreme kože i ne pazimo na to kada i koliko se izlažemo suncu, UVA i UVB zrake mogu potaknuti pojavu mnogih promjena na koži.

Ipak, pravilnom i pravodobnom njegom i pripremom kože može se izbjeći ili velikim dijelom ublažiti negativan uticaj sunčevih zraka te spriječiti mnoge neugodnosti. Osobe sklone fotodermatozama u svakom slučaju pred odlazak na odmor trebaju konsultirati svog dermatologa ili liječnika opće prakse.

NE u solarij

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je koliko su solariji opasni, a jedna od najnovijih analiza otkrila je kako se rizik od oboljenja od raka kože povećava za 75 posto kod ljudi koji ih kontinuirano koriste. Međutim, solariji su se nametnuli kao trend i sastavni dio života. Solarij je posebno štetan za osobe svijetle puti koje i inače slabo tamne, osobama sa pjegicama, onima koji imaju puno mladeža, trudnicama, mlađima od 18 godina, te osobama sa hroničnim oboljenjima i onima kojima je u porodici neko imao neki oblik malignog oboljenja kože.

 Kako odabrati SPF

Većina sredstava za zaštitu kože od ultraljubičastog zračenja deklarirana su tzv. zaštitnim faktorom - SPF. Zaštitni faktor nekog sredstva govori koliko vremenski dugo izlaganje UV zračenju izaziva određeni stepen eritema (crvenila) kože u usporedbi s vremenom za isti stepen eritema na nezaštićenoj koži, npr. zaštitni faktor 20 podrazumijeva da je potrebno 20 puta duže vrijeme izlaganja suncu kako bi nastalo oštećenje kože jednako onome koje bi se dogodilo da uopće nismo upotrijebili sredstvo za zaštitu.

Pri odabiru zaštitnog faktora osim o individualnim karakteristikama, tipu kože, boji kose i očiju, treba voditi računa i o geografskom položaju mjesta za odmor i UV-indeksu kojim se izražava dnevna jačina ultraljubičastog zračenja.

NA VRH