ORDINACIJA Odbrana od virusa, bakterija, parazita, tumora

Svaki od četiri imuniteta je važan

Prirodno stečeni imunitet uspostavlja se kontaktom s izazivačem zaraze, dok se umjetno/vještački stječe isključivo namjernim intervencijama, npr. vakcinacijom

Z. KARIĆ
17.12.2018 15:29

Imunološki sistem ima sposobnost prilagođavanja

Foto: Ilustracija

Imunitet funkcionira poput mehanizma čija je uloga uspostavljanje barijera protiv virusa, bakterija, parazita, tumorskih ćelija i štetnih molekula i otrova. Sveukupni mehanizam odbrane organizma zovemo imunološki sistem.

Sistem prilagođavanja

- Kad govorimo o imunitetu, treba spomenuti njegove specifične i nespecifične komponente. Nespecifične komponente ponašaju se kao barijere ili eliminatori velikog broja patogena bez obzira na njihovu antigenu sposobnost. Ostale komponente imunog sistema prilagođavaju se prema svakoj novoj nepoznatoj zarazi, znači, imaju sposobnost stvaranja imuniteta za svaku pojedinu vrstu patogena - kazao je specijalista interne medicine dr. sci. med. Abel Baltić.

Postoji više vrsta imuniteta, prirodno stečeni, vještački stečeni, aktivni i pasivni. Prirodno stečeni imunitet je onaj koji beba naslijedi od majke, tj. antitijela koja još u trudnoći majka putem posteljice prenosi na plod ili mlijekom na novorođenče. Vještačko stečeni imunitet je vještačkim putem osnažen organizam za borbu protiv bolesti, tj. ubacivnje antitijela koja se unose u organizam, naprimjer vakcinacijom.

  • Dr. Baltić: Dvije komponente
    Dr. Baltić: Dvije komponente Foto: (Arhiva)

- Imamo i pasivni imunitet koji se stječe transferima antitijela ili aktiviranih T-ćelija, ali nije dugog vijeka. Ne traje duže od nekoliko mjeseci. Pasivna imunizacija primjenjuje se i kad postoji visok rizik od infekcije, a organizam nema dovoljno vremena na raspolaganju da razvije odgovarajuću imunu reakciju - kazao je dr. Baltić.

Traje duže

Aktivni imunitet, dodaje, stvara se u organizmu putem antigena i traje mnogo duže, ponekad cijeli život. Aktivni imunitet je i aktivan i adaptivan. Naprimjer, kada neki vurus napadne tijelo, organizam stvara ćelije koje pamte odbramenu reakciju organizma na taj virus i sljedeći put kad taj isti virus napadne organizam, tijelo već zna kako da se odbrani.

NA VRH