Minus dioptrija kod nekih može rasti i cijelog života

Zašto često mijenjate naočale

Čak i ako redovno koristite kontaktna sočiva ili naočale dioptrija ipak raste, naročito ako se mnogo čita ili radi na računaru

"Zdravlje u kući"
24.10.2018 09:20

Dioptrija se mijenja na različite načine tokom života

Foto: Ilustracija

Često se na gotovo svakom kontrolnom pregledu kod osoba koje nose naočale ili sočiva ustanovi povećanje dioptrije. To je posebno uočljivo kod djece i mlađih kratkovidih osoba koji dosta čitaju ili rade na računaru.

Dioptrija se mijenja na različite načine tokom života u zavisnosti od tipa refrakcione anomalije. Kratkovidost najčešće počinje u školskom uzrastu i očekuje se da raste tokom puberteta, a zatim se zaustavlja kod većine pacijenata sa završetkom rasta (oko 25. godine) i ne prelazi četiri do pet dioptrija.

Ima osoba kod kojih raste i poslije tog perioda, a i onih kod kojih prestane da raste mnogo ranije. Međutim, u slučaju postojanja patološke ili visoke miopije, kratkovidost se može povećavati i duže.

 Zašto širiti zjenice

Minus dioptrija kod nekih može rasti i cijelog života, što može biti praćeno pojavom nekih oboljenja oka usljed prekomjernog povećanja ili istezanja očne jabučice.

Do porasta miopije dolazi zbog zamaranja očnog mišića koji se aktivira kada pacijent gleda neki bliski predmet (knjiga, monitor računara, televizor). Zamoreno oko bolje prihvata veću minus dioptriju, iako zapravo do povećanja dioptrije nije ni došlo.

To praktično znači da pacijent može nositi naočale ili kontaktna sočiva jače dioptrije, što dodatno zamara oči.

Da bi se to izbjeglo neophodno je da očni ljekar proširi zjenice. Širenjem zjenica blokira se aktivnost očnog mišića koji utječe na dioptriju i tako se dobija tačna vrijednost dioptrije.

Najbolje je da se zjenice prošire svaki put kada se ustanovi da je došlo do povećanja dioptrije, jer će jedino tako očni ljekar biti potpuno siguran da pacijent nosi naočale i kontaktna sočiva odgovarajuće dioptrije.

Kako se izoštrava slika

Porast dioptrije ne može se zaustaviti nošenjem sočiva ili naočala, ali se mogu izbjeći neki drugi problemi vezani za saradnju jednog sa drugim okom, na primjer loša konvergencija, odnosno približavanje očnih jabučica tokom gledanja na blizinu, ili zamor očiju, odnosno glavobolja.

Što se tiče dalekovidosti, djeca i mlade osobe su u stanju dobrim dijelom kompenzirati ovu refraktivnu manu naprezanjem, odnosno akomodacijom. Tada se grči jedan mišić unutar oka koji dovodi do ispupčenja i jačeg prelamanja očnog sočiva čime se izoštrava slika.

Međutim, poslije četrdesete godine ovaj mehanizam slabi, pa dalekovide osobe naglo počnu mijenjati naočale. To je, u stvari, samo ispoljavanje prave dioptrije, pošto je sposobnost kompenzacije smanjena, a ne njeno realno povećanje.

NA VRH