Melanom je jedan od najagresivnijih i na liječenje najrezistentnijih zloćudnih tumora kod ljudi. Nastaje malignom preobrazbom dobroćudnih melanocita, ćelija koje su prisutne u koži, oku i epitelu sluznica i moždanih ovojnica i koje stvaraju melanin.

Smrtni ishodi

Incidenca melanoma raste posljednjih godina više od bilo kojeg drugog raka. Kod nas u BiH, nažalost, nema registra, a, prema podacima Registra za rak susjedne Hrvatske, učestalost melanoma se od 1998. do 2008. povećala za 149 posto kod muškaraca i 130 posto kod žena, dok je stopa smrtnosti od melanoma porasla za 50 posto.

Smatra se da će jedna od 70 osoba dobiti maligni melanom u toku svog života. Iako samo 4,6 posto svih kancera otpada na melanome, oni su odgovorni za 2/3 smrtnih ishoda od svih kancera kože.

Između 6 i 8 procenata melanoma ima nedostatak pigmentacije pri kliničkom makroskopskom pregledu, otežavajući tačnu ranu dijagnozu. Amelanotični melanom je rijedak i teško se dijagnosticira jer postoji odsustvo boje (pigmentacije). Ipak, uvijek postoje promjene u veličini (rast), granicama (nazubljenost) i simetriji.

Prema jednoj kliničkoj studiji, prosječno 13 mjeseci se kasni s postavljanjem dijagnoze melanoma zbog nedostatka pigmentacije kod amelanotičnog melanoma. Stoga su u trenutku dijagnosticiranja već u odmakloj fazi, što, naravno, skraćuje životni vijek pacijenta. Najčešće greške u postavljanju dijagnoze su kod melanoma koji se nalazi ispod nokta i kod bezbojnih melanoma.

Amelanotični melanom se uobičajeno prezentira kao vaskularni ili ulcerirajući čvor, mada može ponekad imati i ''zbunjujuću'' crvenu, ljubičastu ili bijelu boju slično ožiljku.

Oko 60 posto svih zloćudnih madeža potiče od pigmentiranih dobroćudnih madeža. S obzirom na to da prosječan odrasli bijelac ima 15-20 madeža, od najveće važnosti je da kliničar prepozna različite dobroćudne pigmentirane tumore kože i da ima jasnu predstavu o indikacijama za biopsiju (slanje na PH analizu kod patologa - pregled ćelija pod mikroskopom) ili uklanjanje nevusa.

Poseban oprez

U posljednje vrijeme koristi se sve više i dermatoskopija kao pomoćna metoda u dijagnostici ovakvih agresivnih zloćudnih tumora. Najveća zabluda kod našeg naroda je da se madeži ne smiju dirati hirurški. Upravo suprotno: kad se dobroćudni madež otkloni i kad patolog potvrdi patohistološkom (PH) analizom da je otklonjen u cijelosti, svaka opasnost po život pacijenta prestaje pošto iz ničega (dakle, odstranjenoga) ne može se desiti maligna transformacija.

Naravno da je prognoza bolja ako su melanomi nižega stepena i ako nema udaljenih metastaza. Zato, najvažnije je znati da melanom može biti bezbojan te se mora voditi računa o drugim znakovima koji pobuđuju sumnju. Poseban oprez se preporučuje kod madeža koji se mijenjaju (veličina, oblik, pojava više boja u madežima, neoštra ograničenost od okolne kože, svrbež ili bol u madežu, krvarenje, erozije, ulceracije), kod pojave novih pigmentnih lezija, kao i kod brzorastućih, krvarećih lezija.

Preventivni pregledi

Suština je da ne smijemo dozvoliti da madež pred očima okoline i pacijenta i lako dostupan pogledu i pregledu ljekara dovede do smrtnog ishoda.

Preventivni samopregledi i pregledi specijalista su neophodni barem jednom godišnje. To se posebno odnosi na rizičnu populaciju.

Zaštita od sunca

Melanom je izlječiv ako se otkrije u ranoj fazi. Stoga, preventivne zaštitne mjere (izbjegavanje direktnog izlaganja sunčevom zračenju, osobito u doba najjače insolacije između 11 i 17 sati, korištenje sredstava za zaštitu od UVA i UVB zračenja, nošenje odjeće s fotozaštitom te mazanje kože zaštitnim faktorom višim od 30, zaštita očiju naočalama koje štite od UVA i UVB zraka…) moraju biti modus življenja svih ljudi.

Sumnjive promjene

U slučaju pojave bilo koje od promjena na madežu, potrebno se što prije javiti na specijalistički dermatološki pregled ili pregled plastičnog hirurga. Što više nabrojanih karakteristika pronađemo kod određenog pacijenta, sumnja na nastanak malignog melanoma je veća.