Dvaput u godini, u proljeće i ujesen, trebalo bi pojačano uzimati vitaminske dodatke prehrani. Već sad bi trebalo početi s unosom vitamina, jer kad se razbolite, tad je već kasno. Hranom je teško unijeti potrebne vitamine i minerale, jer je suviše prerađena, a način na koji je pripremamo, poništava njihovo djelovanje.
Nervni sistem
Zato bi trebalo birati hranu iz svog podneblja te jesti što više kuhanog, a što je moguće više iz jelovnika izbaciti prženu hranu i šećer. Posebnu pažnju trebalo bi obratiti na dodatke bogate antioksidansima (A, C, E i cink), jer igraju važnu ulogu u jačanju imuniteta. Ove antioksidanse najbolje je uzimati zajedno, jer imaju sinergično djelovanje.
U vrijeme prehlada i viroza trebalo bi pripaziti i na unos vitamina grupe B, koji tijelu vraćaju energiju i obnavljaju nervni sistem te tako i jačaju čitav odbrambeni sistem organizma. Posebnu pažnju na unos vitamina i minerala trebali bi posvetiti sportisti, trudnice, ljudi sa šećernom bolešću te oni sa pojačanim psihofizičkim opterećenjem. Također, potrebno je uvesti promjene u prehrani, jer previše šećera doslovno ubija imunitet i minerali, a posebno cink, željezo, magnezij i selen, imaju važnu ulogu u podizanju imuniteta.
Da biste svakog dana dobili potrebnu dozu vitamina i minerala te na prirodan način ojačali imunitet i tijelu osigurali energiju, izmiksajte kivi, narandžu, pola limuna, pola banane i kašiku meda. Ako ste ljubitelj voća i povrća, ovom napitku za jačanje imuniteta dodajte i šaku zelenog lisnatog povrća, koje je bogato mineralima, a koje, zajedno s vitaminima iz voća, čini odličnu kombinaciju za imunitet.
Zeleno povrće
Riboflavin, poznatiji kao vitamin B2, pomaže tijelu da hranu pretvori u energiju. Dobar izvor vitamina B2 su sve vrste obogaćenog hljeba i žitarice, a ima ga i u mliječnim proizvodima, zelenom povrću, ribi te u mesu peradi. Manjak vitamina B2 može izazvati raspukline na uglovima usana, neprestane upale grla, osipe na koži, ljubičastu boju jezika te preosjetljivost na svjetlost.
Protiv infekcija
Najbolji izvor vitamina C su citrusi, crvena paprika, brokula, špinat, paradajz, krompir, kupus i kivi. Ovaj antioksidans ima važnu ulogu u sprečavanju infekcija, dok manjak vitamina C može izazvati slabokrvnost, ispadanje zuba, bolove u zglobovima, spor proces izlječenja te gubitak kose.
Snaga cinka
Cink pomaže u održavanju jakog imuniteta te zdravog reproduktivnog sistema, posebno kod muškaraca. Ima ga u mesu, ribi, grahu, cjelovitim žitaricama, sjemenkama bundeve, gljivama i pivskom kvascu. Pušenje i prekomjerno pijenje alkohola negativno utječu na nivo cinka u tijelu.
Šetajte zbog vitamina D
Vitamin D pomaže pri apsorpciji i očuvanju nivoa kalcija i fosfora u tijelu, koji su vrlo važni za zdrave kosti. Izvori vitamina D su mlijeko, riblje ulje, maslac i žumance. Potrebnu dozu vitamina D možete osigurati i tako da provedete što više vremena na zraku i suncu, ujesen i zimi najmanje po 45 minuta dnevno.
Higijena
Ljudi ujesen i zimi većinu vremena provedu u zatvorenim prostorima, u direktnom dodiru s virusima i bakterijama koji vrebaju sa stolova, kvaka, telefonskih slušalica i slično. Zato je važno redovno prati ruke i izbjegavati dodirivanje lica i očiju, jer mikrobi u tijelo najlakše ulaze putem sluznica. Ruke je potrebno prati u toploj vodi i sapunu barem pola minute.
Bijeli luk
Bijeli luk tjera viruse. Glavni aktivni sastojak bijelog luka alicin posjeduje čudesno antibakterijsko, antivirusno, antigljivično, antiparazitsko i antioksidacijsko djelovanje. Naučnici su potvrdili da jedenje bijelog luka na prazan želudac povećava njegovu djelotvornost pa ga slobodno pospite po tostiranom kruhu sa malo maslaca koji ste pripremili za doručak.
