SIMPTOMI Kad relaksacija ni slobodni dani ne pomažu

Jeste li umorni ili se samo tako osjećate

Ako se konstantno osjećate umorno te se ni ujutro ne budite odmorni, nakon vikenda ponedjeljak jedva izdržavate, a ne radi se o zdravstvenom problemu, možda se istina krije u tome da niste umorni nego se osjećate umorno, što je mnogo subjektivnije

Autor: "Zdravlje u kući"
09.09.2018 07:35
A
A
A

Ako vam se čini da se nikako ne možete dovoljno naspavati, ne osjećate se dobro, teško vam se koncentrirati i bezvoljni ste, postavlja se pitanje jeste li umorni ili se osjećate umorno. Ako ste zaista umorni, pomoći će vam odmor. Prilegnite petnaestak minuta, popijte svjež, bogat vitaminima voćni sok i to bi trebalo pomoći.

Zdrava prehrana

Ako ste već duže vrijeme umorni, pa se umor pretvorio u iscrpljenost, trebat će vam nekoliko dana odmora i zdrave prehrane kako biste ponovo napunili baterije.

No, ako se konstantno osjećate umorno te se ni ujutro ne budite odmorni, nakon vikenda ponedjeljak jedva izdržavate, a ne radi se o zdravstvenom problemu, možda se istina krije u tome da niste umorni nego se osjećate umorno, što je mnogo subjektivnije.

Za to što se osjećate umorno razloga je mnogo. Možda ste depresivni, psihički opterećeni, ne podnosite neko godišnje doba, ali postoji i šansa da ste, jednostavno, lijeni. Započnite s ovim:

* Pijte dovoljno vode

* Nemojte pretjerivati s kofeinom

* Ne preskačite doručak

* Jedite zdravo

* Nemojte se prejedati

* Nemojte ići na rigorozne dijete

Ako vam se sve ovo ne da, onda je zaista problem u lijenosti, pa to sebi osvijestite. Kažu da je detektiranje problema već pola rješenja. Dakle, niste umorni, nego se osjećate umorno. Ali, i to možete pobijediti:

* Postanite aktivni

* Naučite uživati u životu, svom društvu i sitnicama oko sebe

* Manje gledajte u ekrane

* Smanjite stres

* Postavite ciljeve

Loš kvalitet

U izvještaju jedne studije objavljene u „Good Health Todayu“ navodi se da veliki broj ljudi pati od hroničnog umora, iscrpljenosti ili neispavanosti. Poremećaj je nazvan semi-somnia. Takve osobe nemaju simptome prave insomnije (ozbiljnog poremećaja sna) pa nikad ne zatraže stručnu pomoć. Problem je uzrokovan kombinacijom nedostatka sna i sna lošeg kvaliteta, a nastaje kao rezultat moderne kulture i načina života u kojem se uvijek takmičimo s vremenom i obavezama.

Navodi se kako su ljudi izgubili iz vida da je san svrha sam po sebi, da je nužan za emotivno, psihičko i fizičko zdravlje, te da je jednako važan kao zdrava prehrana ili tjelovježba. Kada zaspimo, prolazimo kroz cikluse dubokog sna u kojima se naš imunološki sistem regenerira, a REM (rapid eye movement) faza u kojoj sanjamo, nužna je za nošenje sa stresom i emocijama. Ako ne spavate dovoljno, dolazi do poremećaja u ciklusima te se smanjuju šanse za REM fazu, a ponekad uopće ne ulazimo u nju.

Eteričnim uljima protiv umora

Ako vam pred kraj dana opada koncentracija i radna sposobnost, rješenje možete pronaći i u eteričnim uljima. Protiv umora najbolje djeluju eterična ulja cimeta, bora i ruzmarina, a za poboljšanje koncentracije mandarine. Nekoliko kapi eteričnog ulja nakapajte u mirisnu lampu napunjenu vodom. Ako je nemate ili vam nije pri ruci, možete je zamijeniti staklenom čašom debljeg dna koju ćete onda smjestiti na radijator.

Osim što će vas mirisi potaknuti na bolji rad, vaš radni prostor djelovat će svježije i ugodnije.

Nemojte pokušavati eterična ulja zamijeniti umjetnim osvježivačima zraka, jer su eterična ulja najkoncentriranije tekućine dobivene specijalnim postupcima iz bilja, a miris otpuštaju postepeno i nimalo agresivno.

Tamna čokolada

Nedavno objavljeno istraživanje provedeno u Istočnom Jorkširu pokazalo je da se hronični umor znatno smanjio kod osoba koje su svakodnevno jele 45 grama posebne tamne čokolade kroz osam sedmica.

Čokolada koju su koristili u istraživanju sastojala se od 85 posto kakaa, a bila je obogaćena flavonoidima.

Stručnjaci vjeruju da takva čokolada ima značajan utjecaj na neurotransmitere koji reguliraju umor i pospanost.


  • Kažu da je detektiranje problema već pola rješenja
    Kažu da je detektiranje problema već pola rješenja Foto: (Ilustracija)

Živčani, napeti, lošije koncentracije

Kratkoročno zbog nedostatka sna možete postati živčani, napeti, lošije koncentracije, a dugoročno to vas može dovesti do depresije, pretilosti, pojave dijabetesa, bolesti srca i do srčanog udara.

Nedostatak sna može biti povezan s bračnim problemima, razvodom, nezaposlenošću ili nezadovoljstvom poslom, ali može i uzrokovati sve te probleme. Radi se o obostrano uzročno-posljedičnoj vezi, skoro pa začaranom krugu.

Semi-somnia ne računa se po tome koliko sati spavate, nego po tome koliko ste se odmorili u snu za sljedeći dan. Želite li znati patite li od ovog poremećaja, morate se upitati: Na listi od 1 do 10 koliko se dobro osjećam od 11 do 14 sati? Ako ste se ocijenili s 5, onda ste upola dobro koliko biste trebali biti. Čak ako ste si dali i 7, još biste se trebali osjećati bolje. To je period dana u kojem biste trebali biti na vrhuncu, a ako to ne mislite, morate promijeniti navike sna.

Stalna trka

Živimo u društvu koje prihvata umor kao nešto najnormalnije, dani kada se osjećamo poletno zaista su rijetki. Naučili smo živjeti napola. Mislimo da živimo punim plućima ako stižemo na sve strane i ako stalno grabimo naprijed, ali život punim plućima zapravo bi značio imati dovoljno energije za ono što volimo i uživati dok to radimo.

Vikend san

Problem može biti i previše sna. Kažu kako previše sna vikendom može usporiti tijelo za početak radne sedmice s osjećajem umora sve do srijede. Previše vikend sna oslabljuje memoriju i brzinu reakcije, a stručnjaci kažu kako takva navika koja se prakticira nekoliko godina može i doprinijeti debljanju.

Istraživanje u kojem je sudjelovalo 65.000 muškaraca i žena, otkrilo je kako osobe koje mijenjaju navike spavanja preko vikenda imaju tri puta veće rizike pretilosti, uz sindrom umornog ponedjeljka i utorka.

Pobijedite popodnevni umor

Tri su sata popodne, a vaša je energija na samom minimumu. Možete li vratiti energiju i aktivno provesti ostatak dana?

1. Planirajte - Borite se s umorom unaprijed. Ručajte porciju ugljikohidrata (hljeb ili tjesteninu npr.) s porcijom proteina (piletina). Završite s voćem umjesto deserta. To će vam pomoći da energetski lakše prebrodite popodne.

2. Popijte šolju kafe - Kafu je najbolje popiti oko pola sata nakon ručka. Energetski učinka od kafe nećete imati ako ih pijete kroz cijeli dan, jer će se vaše tijelo tada naviknuti na njih.

3. Ne zaboravite piti vodu - Ako dehidrirate, bit ćete umorniji jer dehidracija utječe na nivo energije. Držite bočicu vode uvijek u blizini radnog stola.

4. Pokrenite se - Odlučite se na desetominutnu šetnju kako biste vratili energiju. U isto vrijeme ćete i sagorjeti nešto kalorija.

Grickajte pametno

Ako vam nivo energije pada dva-tri sata nakon ručka, tada će vam trebati neki međuobrok. Potrudite se da to bude nešto kvalitetno, poput niskomasnog sira, voćnog jogurta, jabuke ili nekih jezgričastih plodova.