Pravilnim unosom hranjivih sastojaka tijelo održava učinkovitost i aktivnost

NAŠA TEMA Koja su osnovna pravila prehrane djece

Zdravi obroci za bolji uspjeh u školi

Redovni obroci, raznolikost, uravnoteženost i unos dovoljne količine vode osnovne su smjernice

Autor: Z. KARIĆ
01.09.2018 16:02
A
A
A

Nakon ljetnih praznika, pred roditeljima, ali i djecom je mnogo novih izazova. Početak školske godine i sezona polazaka u vrtiće donose nove obaveze i brige, a uz to nikako ne treba zanemariti brigu o prehrani mališana.

Osim za pravilan rast i razvoj djece i mladih, pravilna prehrana je važna za učenike koji su izloženi nemalim mentalnim naporima. Redovni obroci, raznolikost, uravnoteženost i unos dovoljne količine vode osnovne su smjernice pravilne prehrane djece školske dobi, a njihov jelovnik trebao bi se sastojati od tri glavna obroka i dva međuobroka.

Vitamini i minerali

Pravilnim unosom hranjivih sastojaka tijelo održava učinkovitost i aktivnost, osigurava se visoka energetska aktivnost i otpornost na bolesti. Hrana koju jedu djeca mora biti u ravnoteži s tjelesnim potrebama i sadržavati dovoljnu količinu kalorija, bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina i minerala.

- Neophodno je da prehrana školske djece bude raznovrsna i zdrava i da u njoj budu zastupljene sve važne namirnice. To znači da proizvodi od žitarica moraju biti zastupljeni u svakom obroku, povrće treba jesti svakodnevno i u izobilju, a riba i jaja, također, trebaju biti zastupljeni do dva puta dnevno. Mlijeko i mliječni proizvodi djeca trebaju konzumirati 1-2 puta dnevno, dok nezdrave, nezasićene masne kiseline treba zamijeniti nezasićenim biljnim uljima. Crveno meso, krompir, rafinirane žitarice, poput bijelog hljeba i rafiniranog bijelog šećera konzumirati samo povremeno - rekla je prim. dr. Senada Hujdurović iz „Plave poliklinike“ u Tuzli.

Ishrana školske djece, kaže naša sagovornica, mora biti izbalansirana, sastavljena od pet obroka, tri glavna i dva međuobroka. Važan dio tog niza jeste doručak, koji djeca ne smiju preskakati jer daje tijelu hranljive materije, povećava pažnju, daje djetetu energiju za aktivan početak dana, čini da se njegova tjelesna masa održi na odgovarajućem nivou.


  • Senada Hujdurović
    Senada Hujdurović

Važan doručak

- Djeca koja ne doručkuju često su pospana, slabije postižu koncentraciju i otežano prate nastavu. Doručak za djecu treba biti obilan, ali ne i hiperkalorijski. Ovaj obrok je bitan jer održava stalni nivo glukoze u krvi, a time i koncentraciju djece tokom čitavog dana - kazala je dr. Hujdurović.

Za te prve jutarnje obroke obično se preporučuju mlijeko ili mliječni napici, žitne pahuljice ili hljeb, sir, mliječni namazi i namazi od ribe, mesne prerađevine prikladne za djecu te zamjene za meso, jaja i voće.

Ručak bi trebao biti hranjiv i kompletan obrok koji se sastoji od supe, kuhanog povrća ili variva od povrća, krompira, mahunarki i žitarica, mesa, ribe ili jaja te salate od svježeg povrća i voća. Popodnevne međuobroke mogu činiti mliječni napici, mlijeko sa žitnim pahuljicama, hljeb, namazi, voće, prirodni voćni sokovi te slastice u umjerenim količinama.

Večeru obično čine kuhana lagana jela od povrća, krompira i proizvoda od žita s mesom, peradi, ribom, jajima, sirom, salate od svježeg povrća, ili žitarice s mlijekom ili fermentiranim mliječnim proizvodima.

Utjecaj roditelja i škole

Nepravilna prehrana može rezultirati i pretjerano niskom tjelesnom težinom, razvojem anemija zbog nedostatka željeza i smanjenom otpornošću organizma. Dr. Hujdurović ističe kako na razvoj prehrambenih navika školske djece najveći utjecaj imaju roditelji, ali svakako treba naglasiti i utjecaj škole na oblikovanje djetetove ličnosti i usvajanje navika kada je u pitanju zdravo hranjenje i ponašanje. Tvrdi da bi roditelji trebali ličnim primjerom potaknuti dijete na usvajanje zdravih prehrambenih navika.

Preduvjet za zdravlje

Pravilna prehrana preduvjet je zdravlja djeteta, navela je dr. Hujdurović. Za razliku od odraslih, djeca rastu i intenzivno se somatski, intelektualno i psihički razvijaju, stoga uz bazične energetske potrebe, prehrana mora osigurati energiju i prave nutrijente za rast i razvoj. Loša prehrana količinom ili kvalitetom može se negativno odraziti na ispunjenje genetskog potencijala za rast, spolni i kognitivni razvoj.