Većina soli koju unosimo u organizam dolazi iz kruha te prerađene hrane - osobito polugotove ili konzervirane. Potrošačka statistika kaže da dnevno pojedemo oko 11,6 grama soli, što je gotovo dvostruko više od preporučene količine, a organizmu su dovoljna tek 2 grama.
Slano isprati
Taj podatak ne treba zanemariti jer se so naziva i tihim ubojicom. U prevelikim količinama s vremenom povećava rizik od moždanog udara i kardiovaskularnih bolesti.
Kako biste smanjili unos soli, konzerviranu hranu poput graha ili slanutka prije kuhanja isperite. Istresite ih u đevđir, operite pod mlazom hladne vode pa tek onda pripremite. Osim unutrašnjosti konzerve važno je oprati i vanjski dio, a ne zaboravite isprati i otvarač za konzerve nakon korištenja.
Zašto bi taj postupak trebao biti obavezan? Zamislite samo put koji su konzerve prošle od tvornice i kamiona do skladišta. Bile su u raznim rukama koje su ih stavljale na police, a koliko ih je tek kupaca primilo kako bi vidjelo sastav. Možda je i koja pritom pala na pod…
Prilikom otvaranja poklopca bakterije lako ulaze u hranu, a kako biste to spriječili, operite konzerve i obrišite ih kuhinjskim papirom prije upotrebe. Jednako vrijedi za limenke piva ili sokova, a ako ih niste u mogućnosti isprati pod vodom, upotrijebite antibakterijske maramice.
Oštećeno baciti
Oštećene konzerve bolje je ne koristiti jer postoji veća opasnost od prelaska hemikalija koje se nalaze u sastavu zaštitnog sloja konzerve, takozvanog bisfenola A (BPA), u hranu. Njihovo štetno djelovanje utječe na hormonsku neravnotežu.
U domaćinstvu je konzervirana hrana najčešći izvor botulizma, po život opasnog trovanja izazvanog bakterijom Clostridium botulinum. Jedan od znakova prisutnosti bakterije mogu biti napuhane konzerve koje šište prilikom otvaranja. Čak i samo udisanje plina ili male količine hrane na rukama može biti jako opasno.
Nakon otvaranja hranu iz konzerve prebacite u staklenu ili plastičnu posudu i čuvajte je u frižideru.
