Svaki čovjek, bez obzira na starosnu dob, ima potrebu za pripadanjem. Potreba je toliko primarna da o njoj i ne razmišljamo, sve dok nas na to ne natjeraju usamljenost i društvena izolacija. Starije osobe se često osjećaju odbačenim i zanemarenim od društva jer, osim što im je potrebna pažnja i ljubav, potreban im je i osjećaj pripadnosti.
Što više druženja
Nakon odlaska u penziju, kontakt sa širom zajednicom slabi i društvena aktivnost se svodi uglavnom na interakciju unutar porodice. Budući da su generacijske potrebe različite i da mlađi članovi porodice često nemaju vremena da se posvete starijim članovima, uspostavljanje i održavanje kontakta s vršnjacima postaje ključ za sretnu starost.
Istraživanja pokazuju da aktivan društveni život sprečava negativne posljedice starenja, a ovdje ćemo navesti samo neke od brojnih koristi koje donosi druženje s vršnjacima:
* Ispunjen život. Prijateljstva upotpunjuju kvalitet života u svakoj životnoj fazi pa tako i u trećoj dobi. Prijateljstva su nam tada možda i najpotrebnija. Starije osobe moramo ohrabrivati da se što više druže unutar svoje generacije te da učestvuju u zajedničkim aktivnostima.
* Osjećaj pripadnosti. U zajednicama u kojima se podržavaju i ohrabruju interesi i hobiji starijih osoba razvija se osjećaj stvarne pripadnosti te sprečava negativni utjecaj usamljenosti i društvene izolacije. Društvo mora razviti osjetljiviji i proaktivniji pristup starenju, a ne prepuštati ga slučaju. Neophodno je osigurati prostor starijim osobama za aktivnosti u kojima uživaju i u kojima su dobri te omogućiti da svoja znanja i bogato životno iskustvo dijele s drugima.
* Smanjen rizik od depresije i kognitivnih oboljenja. Osim što mozak čine aktivnijim, prijateljstva podstiču zdraviji životni stil. Starije osobe postaju motivirane da vode računa o svom izgledu, posvećuju više pažnje pravilnoj ishrani i redovnije uzimaju lijekove. Aktivan društveni život im omogućava da svakodnevno pronalaze radost u malim stvarima.
* Povezanost s drugima jača imunitet. Iako starenje utječe na imunitet, to ne znači da se u starosti ne može biti vitalan i sretan. Na rapidan pad imuniteta ne djeluje toliko prirodni proces starenja koliko pogrešan odnos prema starenju. Starost ne mora prerasti u izolaciju, depresiju i stalni stres usljed fokusiranosti na sebe i slabljenje tijela. To je jedna od najvećih predrasuda protiv koje se, kao društvo, moramo izboriti.
* Zdrav duh održava tijelo zdravim. Druženje s vršnjacima čini podnošljivijim postojeće slabosti, a dugoročno može spriječiti nastanak novih oboljenja. Kretanje tijela i dobra cirkulacija su presudni za očuvanje zdravlja, a oboje osigurava interakcija s drugima koji dijele naše probleme. Ne kaže se uzalud da je smijeh najbolji lijek.
Osobna vrijednost
Dom za starije osobe SENTIVO akcent stavlja na aktivnosti koje podstiču održavanje vitalnosti starijih osoba na način da jačaju osjećaj društvene pripadnosti. Nastojimo stvoriti atmosferu u kojoj će se razvijati dugoročna prijateljstva i u kojoj će starije osobe imati osjećaj stvarnog pripadanja, a ne samo uklapanja. Redovne grupne šetnje, boravak u prirodi i zajednički izlasci na ručak ili kafu su se pokazali kao odlični načini povezivanja, ali i očuvanja osjećaja osobne vrijednosti.
Starost ne znači da moramo prestati stvarati nova iskustva i nove uspomene, a naši ukućani su za to najbolji dokaz. Zahvaljujući njihovoj otvorenosti i društvenosti, SENTIVO nije još samo jedan dom za stare nego kuća puna ljubavi.
