Nakon rehabilitacije, ističe internista dr. sc. Abel Baltić, pacijent je osposobljen za svoje svakodnevne obaveze u kući i na poslu, s izuzetkom teških fizičkih opterećenja. Pacijent treba redovno upražnjavati fizički trening, ali, također, i redovne kontrole kod svog kardiologa.

- U ove kontrole se ubrajaju: fizikalni pregled, snimanje EKG-a, laboratorijski testovi i razgovor s ljekarom. Stres-test i holter-monitoring trebaju se raditi svakih pola do jedne godine iza infarkta, a ehokardiografski pregled svake ili svake druge godine. Naravno, kardiolog će mnogo bolje procijeniti koliko se često treba javljati na pregled - kaže dr. Baltić.

U slučajevima gdje se bolest nije nikada ni sanirala, pravci rehabilitacije idu individualno, prema stepenu oboljenja.

Regulacija tjelesne težine

Kontrolirajte težinu. Zbog gojaznosti, srce koje je ionako oslabljeno infarktom, teško izvršava svoje zadatke. U borbi protiv viška kilograma pomažu: fizička aktivnost koju određuje ljekar ovisno o stanju kardiovaskularnog sistema te niskokalorična ishrana.

Vožnja automobila

Ne postoji tačna vremenska granica kada pacijent može sjesti za volan i ponovo voziti automobil.

- Svaki pacijent je individua za sebe i u tom smislu ljekar treba procijeniti stanje zdravlja i sugerirati kada se može početi s vožnjom. Ono što treba naglasiti jeste da treba izbjegavati saobraćajne špice i gužve, vožnju po vrućem vremenu, kao i u tamnim vozilima koja zadržavaju toplotu – rekao je dr. Abel Baltić. 

 Vremenske prilike

Svaka nagla promjena vremenskih prilika, bilo na toplo ili na hladno, kao i jaki vjetar i promjena zračnog pritiska, mogu kod bolesnika u postinfarktnom periodu izazvati nervozu, nelagodu i probadanje u prsima, nesanicu i opći umor. Ne treba boraviti na moru u julu i avgustu u prvoj godini iza infarkta zbog velikih vrućina. Znojenje opterećuje srce.