Pinjol je jestiva sjemenka iz češera Pinon bora koji raste na Mediteranu, u sjevernoj Americi, Kanadi i oko Sibira. Njegova upotreba u prehrani već 10000 godina postoji na sjevernoameričkom kontinentu, a u Europi se koristi 2000 godina.
Visoku cijenu pinjoli mogu zahvaliti svojoj teškoj dostupnosti. Naime, oni rastu unutar šišarke koja se mora sušiti i puštati da se sama rastvori i zrno pinjola učini dostupnim. Usto, Pinon bor tek nakon 15 godina starosti počinje proizvoditi značajnije količine pinjola.
Nutritivna vrijednost pinjola
Među orašastim plodovima pinjol je kralj proteina. Naime, u 100 grama pinjola, pronaći ćete čak 31 gram proteina! Osim toga, sadrže i esencijalne masne kiseline, aminokiseline i antioksidanse što dodatno popravlja njihovu nutritivnu sliku.
Zbog visokog udjela masti pinjol je energetski vrlo snažna namirnica: u porciji od 30 grama, dobit ćete 200 kcal. Uz navedeno, pinjol je bogat vitaminima i mineralima. Sadrži vitamine A, C, D, E, tiamin, riboflavin, niacin, a od minerala željezo, magnezij, fosfor, cink i selen.
Okusom pinjol najviše sliči na bademe, premda je aroma intenzivnija. Unutar tanke smećkaste opne nalazi se blijedožuti plod, nježne teksture i intenzivnog okusa.
Zdravstvene prednosti
Zbog svoje kalorijske vrijednosti i visokog udjela proteina, pinjol je odličan odabir za međuobrok, posebno za osobe koje trebaju povećati kalorijski unos. U 100 grama pinjola nalazi se ogromnih 670 kalorija.
Visok energetski udio može se zahvaliti zdravim mastima, posebno mononezasićenim mastima (oleinskoj kiselini) koja pomaže u smanjivanju "lošeg" LDL h olesterola i povećavanju "dobrog" HDL kolesterola u krvi.
Istraživanja pokazuju da mediteranska prehrana koja sadrži visoke količine nezasićenih masnih kiselina, vitamina i antioksidansa, pomaže u sprečavanju bolesti kardiovaskularnog sistema.
Pinjol sadrži pinolensku kiselinu, esencijalnu masnu kiselinu koja se smatra odgovornom za suzbijanje apetita i održavanje osjećaja sitosti. Istraživanje iz 2006. godine otkrilo je da pinolenska kiselina potiče lučenje dva hormona koji smanjuju želju za hranom: kolecistokinin (CCK) i GLP1 (glukagon peptid).
CCK i GLP1 potiskuju apetit šaljući signale mozgu koji smanjuje želju za hranom.
Slično bademima, i pinjol je izvrstan izvor vitamina E: sadrži oko 9,33 mg na 100 grama.
Vitamin E je snažan antioksidans topiv u mastima potreban organizmu za zaštitu ćelijske membrane od oksidativnog stresa. Ovaj vitamin pomaže tijelu u borbi protiv slobodnih radikala koji su odgovorni za nastanak niza bolesti.
Pinjoli su izvrstan izvor i vitamina B kompleksa, među kojima su tiamin (B1), riboflavin (B2), niacin (B3), pantotenska kiselina (B5), piridoksin (B6) i folna kiselina (B9).
Osim u prevenciji kardiovaskularnih bolesti, pinjoli se koriste i kao ljekovito sredstvo protiv uznemirenosti, tuberkuloze, kod poremećaja rada bubrega, želuca i probavnog sistema.
Kao namirnica koja ne sadrži gluten pinjol je pogodan za pripremu bezglutenskih obroka, što je posebno zanimljivo osobama intolerantnim na gluten ili oboljelima od celijakije i drugih crijevnih bolesti.
Kako se koriste
Pinjoli se baš kao i ostali orašasti plodovi mogu jesti sirovi ili lagano zapečeni, slani ili neslani, ovisno o ukusu i nutritivnim potrebama. Pinjoli su namirnica koja se najčešće nalazi u receptima za zdrave salate, a neizostavan je sastojak Pesta Genovesea.
Vrlo su ukusni u kombinaciji sa slatkim korjenastim povrćem ili pak u pireima od paštrnjaka, celera ili crvenog luka. Dodaju se kuhanom povrću i riži, ali i kao dodatak prilikom pripreme omleta, riba i mesnih jela, osobito divljači.
Salate s pinjolima su izvrstan međuobrok ili večera, no koristite ga u minimalnoj količini. Pinjoli se, zbog svoje cijene, vjerovatno neće naći na vašem meniju prečesto, ali pokušajte barem jednom mjesečno počastiti nepce ovim čarobnim plodovima.
Salata s pinjolima i paradajzom
- Sastojci:
1. 30 grama pinjola,
2. 4-5 cherry pardajza,
3. 200 g miješane salate (rukola, matovilac, puterica, kristalka…),
4. 1 kašika maslinovog ulja,
5. 1 kašika aceta balsamica,
6. Malo naribanog parmezana,
7. So i biber po želji.
- Upute:
Salatu i cherry paradz oprati i izrezati na željenu veličinu, staviti u zdjelu, posuti pinjolima, preliliti začinima i po vrhu posuti alo parmezana. Uživajte u okusima i šarenilu boja ovog super zdravog obroka.
Pesto na sto načina
Pesto je tradicionalni italijanski umak koji je jako zahvalno imati u kući. Jednostavno ga je napraviti, a možete ga koristiti na mnogo načina - jednostavno njime začiniti tjesteninu, salatu i namazati u sendvič. Ali isto tako možete ga koristiti kao marinadu za razna mesa ili ribu.
Namirnice koji idu u onaj najtradicionalniji pesto jesu: svježi bosiljak, pinjoli, bijeli luk, maslinovo ulje, ribani parmezan, so i biber. Sve sastojke operite, isjeckajte i stavite u blender, zalijte maslinovim uljem, stavite malo limunovog soka i začinite.
- Omjer za pesto:
– 2 šolje svježeg bosioka,
– pola šolje parmezana,
– pola šolje maslinovog ulja,
– 1/3 šolje pinjola,
– 2-3 česna bijeloga luka,
– col, biber, limunov sok po želji.
Napomena: Mjera je šolja za crnu kafu!
