DAROVI PRIRODE

Kelj sjajan izbor za dijabetičare

"Zdravlje u kući"

17.5.2018

Kelj je lisnato povrće, varijetet kupusa, sa specifičnim karakteristikama koje ga čine zasebnom povrtnom kulturom. Bio je poznat već Grcima i Rimljanima. Kelj kakav danas poznajemo navodno su selekcijom stvorili vrijedni belgijski povrtlari još u 18. stoljeću. Iz Belgije se proširio najprije u Francusku, a potom u Nizozemsku i Njemačku, da bi ubrzo osvojio cijelu Europu.

Pored običnog kelja koji je najrašireniji (glavati kelj), postoje još dvije vrste, s nešto dugačijim karakteristikama. To su lisni ili bezglavi kelj, i kelj pupčar ili prokulica. Ova je namirnica siromašna kalorijama: u 100 g ima samo 50 kcal / 209 kJ, ali je izuzetno bogata mineralima i vitaminima.

 Vitamini, minerali

Od minerala, izvrstan je izvor mangana, dobar je izvor kalcija, željeza i magnezija. Izvrstan je izvor vitamina C - u sirovom ga kelju ima nevjerojatnih 120 mg, a u kuhanom čak 41 mg, izvrstan je izvor vitamina K, dobar je izvor vitamina B kompleksa, tiamina ima 0,11 mg, a riboflavina 130 mg. Bogat je karotenoidima, beta karotena ima 9,3 mg, a luteina i zeaksantina 40 mg.

Lako ga možete naći u našim supermarketima tokom većeg dijela godine, a sezona mu je od kasne jeseni do proljeća. Prilikom kupovine izaberite glavice manje ili srednje veličine, jer su velike glavice nešto gorčeg ukusa.

Najbolje je kelj poprskan vodom u kesi čuvati u frižideru i ne prati dok ga ne budete koristili. Upotrijebite ga za 5-6 dana, po mogućnosti što prije. Što duže stoji, ukus kelja se mijenja, postaje gorak, a listovi polako venu.

Možete ga čuvati i u zamrznutom stanju, pa ga bukvalno možete koristiti tokom cijele godine. Kada se koristi iz smrznutog stanja nimalo ne gubi na ukusu u odnosu na svjež kelj.

Ostanite zdravi

Kelj je sjajan izbor ako se želite zdravo i ukusno hraniti. Zbog organosumpornih jedinjenja koje sadrži, kelj je prirodni zaštitnik organizma od raka pluća, prostate i debelog crijeva, kao i karcinoma jajnika i raka dojke.

Poznato je da mnogi fitonutrijenti djeluju kao antioksidansi, sprečavajući slobodne radikale da oštećuju ćelije DNK i molekule holesterola. Osim toga, fitonutrijenti, kojima je kelj bogat, imaju značajnu ulogu u detoksikaciji organizma.

Eliminiranjem toksina iz organizma, od kojih su neki i kancerogeni, značajno ćete smanjiti rizik od raka. Dovoljno je nedjeljno pojesti 400–650 g kelja. Da biste sve prirodne nutrijente sačuvali, najbolje je kelj pripremati na pari.

Pored bogatstva organosumpornih jedinjenja, kelj je bogat i karotenoidima. Karotenoidi imaju ključnu ulogu za smanjenje rizika od katarakte i raka kože, jer štite naše oči od uticaja ultraljubičastog zračenja. Kelj je odličan izvor vitamina A jer sadrži veliku količinu beta-karotena.

Sjajan je izvor vitamina C, koji je osnovni antioksidans rastvorljiv u vodi. Vitamin C sprečava slobodne radikale da načine štetu, posebno sistemu za varenje.

Blagotvorno utiče na smanjenje tegoba kod astme, osteoartritisa i reumatoidnog artritisa i značajno pojačava imuni sistem. Vitamin C sprečava oksidaciju holesterola, sprečavajući ga da se zalijepi za zidove arterija.

Kelj sadrži dijetna vlakna, čime se smanjuje nivo holesterola i održava nivo šećera u krvi, što je značajno za osobe koje su oboljele od dijabetesa. Pozitivno utiče i na kardiovaskularni sistem.

S obzirom na to da 100 g kelja sadrži samo 33 kalorije, a obilje vitamina i minerala, s pravom se može svrstati u superhranu i kao takav postaje idealna namirnica za osobe koje žele smršati.

Kako se priprema

Prije kuhanja ili spremanja u salati, dobro operite listove kelja pod mlazom vode. Jestivi su i listovi i stabljika, iako se ona u receptima ponekad odvaja. Ako recept tako nalaže, listovi se odvajaju tako što se uzduž saviju napola i, držeći ih drugom rukom, odreže stabljika.

Priprema se obično kuhanjem ili kuhanjem na pari. Za salate se kelj termički ne obrađuje, već se samo usitni i začini. Jedna od najzdravijih salata od kelja dobija se kada se usitnjenim listovima doda svježe isjeckan bijeli luk, a potom limunov sok i maslinovo ulje.

Kelj se može i dinstati sa sjeckanim jabukama. Prvo stavite jabuke da se dinstaju, a potom dodate sjeckani kelj. Poslije nekoliko minuta skinite poklopac, izvadite sve u zdjelu, dodajte sjeckane orahe i poprskajte sirćetom (možete koristiti balsamiko ili jabukovo).

Listove kelja možete nadijevati mesom, rižom ili gljivama, dok parene listove možete koristiti kao dio nadjeva za pizzu ili piletinu. Sarmice od kelja s nadjevom od pirjanog mljevenog mesa možete peći ili pohati te poslužiti uz umak od paradajza.

Ako vam ovo nije primamljivo, šta mislite o kombinaciji: prokuhani sjeckani kelj sa lomljenim bademom, feta sirom i maslinovim uljem kao prelivom za kuhane makarone ili špagete?

Ako još niste probali kakav je ukus kelja sa mocarelom i paradajzom na domaćoj pici, krajnje je vrijeme!

 UPOZORENJE!

Kod osoba s bolestima bubrega i žučnog mjehura kelj uzrokuje zdravstvene probleme zbog oksalata, tvari prirodno prisutne u svim živim bićima.

Također, u kelju nalazimo goitrogene, koji uzrokuju smetnje rada štitne žlijezde. Kuhanjem se smanjuje količina ove tvari, ali znanstvenicima još nije poznato koja se količina tvari inaktivira ili koje količine uzrokuju probleme u osoba s oštećenom štitnom žlijezdom.

Karapandžin recept

Poznati TV kuhar Stevo Karapandža smislio je ovaj ukusan način pripreme kelja.

Za 4 osobe pripremiti treba: 1,5 kg kelja, 1 šoljicu (od crne kafe) riže,

25 dkg mljevenog mesa, 1 veću glavicu crvenog luka, 1 kiselo vrhnje, 4 jaja,

1/4 margarina (ili putera), 1 kašiku Vegete, so i biber.

Kelj najprije razdvojiti na listove i izrezati korjenaste dijelove, nasjeći na trake pa ga zatim skuhati a u slanoj vodi, ocijediti i ohladiti. Rižu također skuhati, ocijediti i ohladiti. Na luku propirjati mljeveno meso, ali ne do kraja, posoliti i pobiberiti.

Kiselo vrhnje pomiješati s 4 žumanjka i kašikom vegete. Umiješati sve sastojke pa ulupati čvrsti snijeg od 4 bjelanjka i vrlo nježno i lagano umiješati u smjesu.

Namazati tepsiju margarinom, istresti smjesu i na vrh poslagati margarin izrezan na listiće. Peći 40 minuta na 200 C, provjeriti nožem, ako je nož vlažan, nastaviti peći još 10-tak minuta.


Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.