Naša tema Maj je mjesec podizanja svijesti

Moždani udar je treći uzrok smrtnosti

Autor: Z. Karić
17.05.2018 11:23
A
A
A

Moždani udar je treći uzrok smrtnosti i prvi uzrok teške fizičke, a povremeno i psihičke onesposobljenosti. Maj se obilježava kao mjesec podizanja svijesti o moždanom udaru, koji je itekako čest problem. Bolest krvnih žila mozga ili cerebrovaskularna bolest nije samo bolest pojedinca. To je bolest koja se dotiče porodice oboljelog, njegove šire okoline i zajednice u cjelini, kaže prof. dr. Azra Alajbegović, neurolog.

Nakupljanje krvi

- U liječenju bolesti moraju biti angažirani, osim zdravstvenih radnika i porodice oboljelog, i drugi profili, kao socijalni radnici i logopedi, ali i razni dobrovoljci, odnosno organizacije. Sinonimi su cerebrovaskularni inzult (CVI), apoplexia cerebri, stroke, moždani udar, šlog, šlag, moždana kap. Glavni oblici moždanokrvne bolesti su globalna slabost opskrbe krvlju mozga u cjelini, kao posljedica prolaznog ili trajnog poremećaja moždanog krvotoka – istakla je dr. Alajbegović.


Razlikujemo, dodaje, ishemični moždani udar kao posljedicu okluzivne bolesti moždanih arterija, s nastalim infarktom mozga (encefalomalacija) i hemoragični moždani udar kao posljedicu rupture moždanih krvnih sudova, s nakupljanjem krvi u moždanom tkivu ili u šupljinama mozga.

Ireverzibilne promjene

- Kod ishemije, moždani udar nastaje kao posljedica okluzije arterije trombom ili embolusom. U zahvaćenom dijelu mozga nastaju ireverzibilne promjene. Ishemični CVI čini 75 posto ukupnih CVI-ja, s mortalitetom od 30 posto. Kod hemoragičnog CVI-ja nastaje ruptura arterije u mozgu ili ruptura arterije u subarahnoidalnom prostoru. Javlja se kod 15-30 posto moždanih udara, a smrtnost je do 70 posto – napominje dr. Alajbegović.

Moždani udar, govori, prestavlja hitno stanje u neurologiji koje zahtijeva urgentni medicinski tretman u sklopu kojeg je posebno važno izdiferencirati moždani udar spram moždanih tumora, moždanog poremećaja opskrbe kisikom i glukozom te drugim razlozioma, perifernih ili centralnih slabosti živaca, funkcionalnih poremećaja mozga, hipoglikemija, migrenskih napada, multiple skleroze, simptoma periferne vaskularne bolesti, konvulzija, subduralnog hematoma i sinkopa ili sinkopalnih stanja.

Progresija je postepena

Početak svakog moždanog udara je nagao. Kod udara u razvoju, unilateralni neurološki poremećaj bezbolno se povećava bez nastupa glavobolje ili porasta temperature kroz nekoliko sati ili kroz 1-2 dana i zahvata sve veći dio tijela. Progresija je postepena, isprekidana je stabilizirajućim stanjem, može biti i kontinuirana.

Simptomi se razviju brzo

Akutni završetak moždanog udara je čest. Simptomi se razviju brzo i maksimalno su izraženi kroz nekoliko minuta. Tokom prvih 48-72 sata kod moždanog udara u razvoju ili velikog moždanog udara, deficit se može pogoršavati pa je svijest pomućena sljedećih nekoliko dana zbog otoka mozga ili rjeđe radi širenja infarktne zone. Moždani udar je složeni mehanizam koji pokreće niz lančanih zbivanja gdje oko infarkta postoji zona koja je granične opskrbe krvlju i koja se može spasiti adekvatnim tretmanom od propadanja.