Parodontoza – uzroci, simptomi i liječenje

Autor: Mr. dr. sc. Mersiha Avdić-Saračević
16.05.2018 16:31
A
A
A

Parodontalna bolest je hronična bolest i vodeći je uzrok gubitka zuba te može biti povezana s drugim hroničnim bolestima. Rano otkrivanje parodontalne bolesti može spriječiti gubitak zuba. Parodontalna bolest dijagnosticira se u ordinaciji jer samo stomatolog može postaviti tačnu dijagnozu.

Šta je, zapravo, parodontalna bolest (bolest desni)?

- Parodontalna bolest je hronična progresivna upala (inflamacija) koja zahvata potporne strukture zuba te ako se ne liječi dovodi do klimavosti i ispadanja zuba.

Koje su najčešće zablude o njoj?

1. Parodontalna bolest se ne može liječiti!

2. Tretmani parodontalne bolesti nisu uspješni!

3. Parodontalna bolest se javlja samo kod starijih ljudi!

4. Čišćenje zuba i skidanje zubnog kamenca su jedini tretmani za parodontalu bolest!

5. Recesije (povlačenje zubnog mesa) gingive se ne mogu estetski korigirati!

6. Ako mi je dijagnosticirana parodontalna bolest, svakako ću izgubiti zube?

7. Upalu desni imam još od puberteta?

Koliko je bolest rasprostranjena?

Parodontalna bolest je rasprostranjenija nego što se smatra! Prema nekim podacima u SAD-u više od 50 procenata odrasle populacije ima neku formu parodontalne bolesti.

Parodontalna bolest je individualna, a faze bolesti smjenjuju se sa fazama mirovanja i aktivacije. Progresija bolesti je kontinuirana kod svih populacionih skupina, a posebno je zabrinjavajući trend parodontalne simptomatologije kod mladih (adolescenata).

Kliničke studije ukazuju da veliki dio populacije ima neku od parodontalnih bolesti a da toga nisu ni svijesni jer u ranim fazama bolesti simptomi nisu prisutni.

 Koji je glavi uzrok ove bolesti?

Primarni uzrok parodontitisa je zubni plak. On je agregacija bakterija i njihovih proizovda na površinama zuba. Bakterije iz dentalnoga plaka direktno ili preko svojih toksina izazivaju upalu i ostećenje gingive (zubnog mesa ili desni). U tom procesu dolazi do oštećenja vlakana koja drže gingivu pripojenu za zube i kost.

Kada ta vlakana propadnu, gingiva se odvaja od zuba i formira se patološki prostor između korijena zuba i gingive - parodontalni džep. Formirani parodontalni džep je idelano mjesto za nakupljanje plaka, razmnožavanje bakterija što, uz lošu oralnu higijenu, upalni proces jos više ubrzava.

Upalni proces zahvata sve strukture parodonta sa izrazitim propadanjem kosti. Kada resorpcija ili razgradnja kosti dospije do vrha korijena zuba to je terminalni stadij parodontitisa kada zubi ispadaju.

Koji su faktori rizika?

A) Genetika, godine, pušenje, bruksizam, lijekovi, loš nutritivni status pacijenta i pretilost spadaju u faktore rizika za parodontalnu bolest.

B) Brojne kliničke studije su pokazale vezu između parodontalnih bolesti i bolesti srca i ukazuju da parodontalne bolesti povećavaju rizik od kardiovaskularnih oboljenja.

Parodontalne bolesti takođe mogu pogoršati već postojeća stanja i oboljenja srca. Pacjenti koji spadaju u riziko-grupu za razvoj endokarditisa zahtijevaju antibiotsku profilaksu prije stomatoloških tretmana.

C) Diabetes mellitus je faktor rizika i modifikator za parodontalne bolesti. Prisutnost parodontalne infekcije može povećati rizik od nastanka dijabetičnih komplikacija. Dokazano je da suparodontalne bolesti kod dijabetičara mnogo češće i imaju težu kliničku sliku.

D) Istraživanja pokazuju da su muškarci sa parodontalnom bolesti riziko grupa za veću učestalost karcinoma prostate, bugrega (49%), pankreasa (54%) i krvi (30%)

Zašto desni krvare u trudnoci?

U trudnoći je povećan nivo steroidnih hormona u krvi. Kao posljedica toga razvija se povećana frekvencija gingivitisa (trudnički gingivitis - gingivitis gravidarum). Ovaj gingivitis može često da pređe u parodontitis koji može biti i progresivnog toka. Međutim, uvećanja gingive se često javljaju izolirano i nazivaju se "tumori trudnoće“. Najčešće se javljaju na zubnom mesu između prednjih zuba.

Broje studije su pokazale da neliječena parodontalna bolest može biti povezana sa sljedećim komplikacijama u trudnoći: rođenje djeteta sa niskom tjelesnom težinom i prijevremeni porod.

 Koji su tretmani parodontalne bolesti? 

Američka akademija parodontologije primjenjuje proaktivan pristup u cilju saniranja upale koja je obuhvatila potporne strukture zuba i regeneracije mekog i tvrdog tkiva (zubnog mesa i kosti). U zavisnosti od faze bolesti tretmani se dijele na nehirurške intervencije i mikrohirurške intervencije.

Nehirurške intervencije se preporučuju samo kod izrazito ranih faza bolesti. U ostalim slučajevima rekonstruktivne mikrohirurške intervencije su tretman izbora.

Ovi tretmani su aktivna terapija nakon koje slijedi faza održavanja postignutih rezultata, a sastoji se od redovnih kontrolnih pregleda i čiščenja desni te dobre oralne higijene pacijenta.

Koji je tretman za povlačenje zubnog mesa (gingivalne recesije)?

- U većini kliničkih slučajeva povlačenje zubnog mesa može se uspješno korigirati. Tretman koji je zlatni standard već dugi niz godina i koji daje izvanredne rezultate je transplantat vezivnog tkiva sa nepca. Ti su transplantati stabilni dugi niz godina što je potkrijepljeno i kliničkim i naučnim studijama.

Koje su alternative za pacijente u kasnoj fazi parodontalne bolesti?

- Pacijentima kod kojih je neophodna ekstrakcija zuba zbog gubitka kosti i zubnog mesa potrebno je prvo nadograditi zubno meso i kost, a potom pristupiti implanto-protetskoj terapiji. 

Implantati sa kombinacijom fiksnih radova (mostova) ili proteza na implantatima mogu biti funkcionalno stabilno i estetski zadovoljavajuće rješenje za ovakve pacijente.

 Kako smanjiti broj ekstrahiranih parodontopatičnih zuba?

- Postoje samo blagovremena dijagnoza i adekvatan parodontalni tretman.

 Kome su potrebni skrining testovi

Skrining podrazumijeva primjenu medicinskih testova u cilju ranog otkrivanja bolesti, u trenutku kada nisu prisutni simptomi bolesti. Skrining testovi za parodontozu potrebni su sljedećim populacionim skupinama:

- Adolescenti (pubertet) u cilju prevencije gresivnog parodontitisa (AgP).

- Žene koje planiraju trudnoću.

- Pacijenati sa pozitivnom genetskom istorijom parodontalnih oboljenja u porodici.

- Pacijenat sa dijabetesom, kardiovaskularnim oboljenjima i reumatoidnim artritisom.

Testirajte se!

Kada se i zašto javiti specijalisti parodontologu?

Ako sa DA odgovorite na jedno ili više od ovih pitanja, obratite se specjalisti parodontologu jer kod vas postoji opravdan rizik o prisustvu nekog od parodontalnih oboljenja!

1. Jesu li vam desni crvene i upaljene?

2. Primijetite li krv pri četkanju i korištenju konca za zube?

3. Jesu li vam zubi postali duži (došlo je do povlačenja zubnog mesa –recesije)?

4. Osjetite li loš zadah iz usta?

5. Krvare li vam desni i nakon posjete stomatologu i čišćenja zubnog kamenca?

6. Jeste li primjetili promjenu u zagrizu (pomjeranje zuba)?

7. Bolujete li od dijabetesa, kardiovaskularnih bolest (bolesti srca), reumatoidnog artritisa?

8. Tokom trudnoće primijetili ste da su vam desni upaljene, otečene i bolne?

9. I nakon trudnoće primjećujete krvarenje i upalu desni?