HIPERTENZIJA Šta je i kako se liječi

I puls treba držati pod kontrolom

Autor: "Zdravlje u kući"
23.04.2018 12:14
A
A
A

U cijelom svijetu više od polovine pacijenata koji imaju visok krvni pritisak su mladi i sredovječnih ljudi. Statistika pokazuje da polovina njih ima ubrzan rad srca, kao posljedicu simpatičke hiperaktivnosti, to jest povećane aktivnosti autonomnog nervnog sistema.

To znači da veliku ulogu ima i brzina rada srca, što se često zanemaruje kao jedan od važnih faktora rizika za srčane bolesti.

Neliječena hipertenzija skraćuje život

Hipertenzija, dakle, ne zaobilazi mlade i sredovječne ljude, a osnovni problem je što, kada se ne liječi i kada dugo traje, uzrokuje oštećenja brojnih organa i skraćuje životni vijek za pet do deset godina godina u odnosu na onaj koji bi bio ostvaren bez nje.

Zbog toga, i onda kada hipertenziju nije moguće definitivno ukloniti, treba je rigorozno i posvećeno liječiti, i to primjenom lijekova (antihipertenziva) i promjenom načina života i ishrane.

Kod oko 90 procenata osoba sa hipertenzijom (takozvana esencijalna hipertenzija) nije moguće otkriti uzročni faktor (oboljenje bubrega, srca, žlijezda), s obzirom da je riječ o genetski uslovljenim promjenama na nivou ćelijskih transmitera koji uzrokuju produžen spazam malih arterijskih krvnih sudova (dostupnih pregledu jedino na očnom dnu).

Uz ovo, stanja koja doprinose nastanku ovog tipa hipertenzije su gojaznost, duhan, fizička neaktivnost i prevelik unos natrija i tečnosti. Od posebnog značaja je stres koji vodi povećanom oslobađanju stimulativnih agenasa u krvi, adrenalina i noradrenalina.

 Šta srcu radi višak adrenalina

Kod oko 50 procenata osoba sa esencijalnom hipertenzijom moguće je konstatirati povišen tonus simpatičkog nervnog sistema (višak adrenalina i noradrenalina u krvi) i bez stresa, a naročito kod mladih osoba sa hipertenzijom, kod gojaznih, pušača i onih sa dijabetesom tipa 2.

Precizna i kvantitativna dijagnostika povišenog tonusa ovog nervnog regulatora unutrašnjih organa (koji se u hipertenziji ispostavlja kao negativan faktor) nije moguća rutinskim laboratorijskim putem pa preostaju kvalitativne i indirektne metode, od kojih je najjednostavnija mjerenje pulsa.

Granica relativne sigurnosti nalazi se ispod 75/min, pa bi sve osobe sa hipertenzijom koje imaju puls viši od 80/min trebale potražiti stručnu pomoć radi revidiranja medikamentne terapije kako bi se dostigle sigurne granice.

Nažalost, i pored savjeta liječnika više od 30 posto osoba sa liječenom i stabiliziranom hipertenzijom i dalje ima puls viši od 80/min, a prema nekim naučnim saopštenjima, to ih izlaže za 53 posto višem riziku od svih komplikacija: iznenadne smrti, srčanog infarkta, moždanog udara, pucanja zida aorte.

 Nužno je mjeriti i srčani ritam

Zbog toga bi svaka kontrola krvnog pritiska trebala uključivati i mjerenje pulsa, ali uz oprez jer su u tom pogledu danas najčešće korišćeni elektronski uređaji i najmanje pouzdani.

Budući da svako uzbuđenje vodi kratkotrajnom i privremenom povećanju pulsa, mjerenje bi trebalo obaviti u što je moguće mirnijem stanju i bez prethodnih stimulansa, poput kafe ili duhana, kao i uzbuđenja, i to pipanjem na arterijama bliskim koži (zapešće ruke), a uz pomoć hronometra (sata).

Još pouzdaniji način bio bi dvadesetčetvorosatno praćenje visine pulsa, pri čemu je najznačajniji prosječni puls za vreme spavanja, budući da bi on trebao biti snižen u odnosu na dnevni.

Ukoliko se utvrdi povećanje vrijednosti noćnog pulsa za 15 do 20 posto u odnosu na normalne vrijednosti, sa velikom sigurnošću moguće je zaključiti da su povišeni nivoi adrenalina i noradrenalina u krvi.

Jednom utvrđen povišen tonus simpatičkog nervnog sistema kod osoba sa hipertenzijom treba ozbiljno liječiti i to medikamentima iz grupe beta-blokatora, koji blokiraju ulazak adrenalina i noradrenalina u ćelije u kojima se ispostavlja njihov negativan utjecaj.

Kada koristiti beta-blokatore i koje

Nova naučna istraživanja pokazala su da svi beta-blokatori nemaju jednak potencijal za korisno djelovanje u slučajevima hipertenzije sa povišenim tonusnom simpatičkog nervnog sistema, a najveći efekat potvrđen je za one iz takozvane treće generacije (sa selektivnim djelovanjem na srce i krvne sudove), i to one među njima koji najsnažnije snižavaju puls.

Pokazalo se da je njihovo pozitivno djelovanje očuvano i kod osoba koje su uživaoci duhana, kao i kod dijabetičara, dvije grupe pacijenata koje nisu podesne za liječenje svim beta-blokatorima.

No, činjenica je da je u liječenju ovih pacijenata česta greška propisivanje nedovoljno visoke doze beta-blokatora (iz straha od neželjenih ddjelovanja), zbog čega se lijek pogrešno prerano odbacuje kao neefikasan.

Kako izmjeriti otkucaje srca?

Otkucaje srca treba mjeriti u nekoliko situacija i u nekoliko navrata da bi se dobili pravilni rezultati. Mjeri se u stanju mirovanja.

1. Pronađite puls na vratu, prsima ili zglobu ruke.

2. Najbolje je koristiti arteriju koja prolazi ručnim zglobom.

3. Ne opipavajte pomoću palca nego jagodicama kažiprsta i srednjeg prsta.

4. Nakon što ste pronašli arteriju, nježno namjestite prste na nju i počnite brojati.

5. Brojite 10, 20 ili 30 sekundi.

6. Dobivene brojeve pomnožite sa 6, 3 ili 2 kako biste dobili tačan broj otkucaja u minuti.

7. Ponovite postupak odmah nakon izvođenja tjelesne aktivnosti.

Saznaj više o srčanom ritmu

- Srčani ritam ili puls određuje se mjerenjem broja otkucaja srca u minuti, a odnosi se na broj kontrakcija srčanog mišića. On ovisi o dobi osobe, a mijenja se tokom dana ovisno o tjelesnoj aktivnosti.

- Redovitim praćenjem broja otkucaja srca mogu se prepoznati određene bolesti kardiovaskularnog sistema zbog čijeg se prisustva srčani ritam može promijeniti.

- U zdravih odraslih osoba normalni broj otkucaja srca iznosi između 60 i 80 u minuti prilikom mirovanja, odnosno 70 u prosjeku. Sportisti imaju niži broj otkucaja srca u mirovanju, pa tako njihov srčani ritam iznosi od 40 do 60 otkucaja u minuti.

- Kod žena u trudnoći normalan je i blago povišen rad srca.

- Povišenim srčanim ritmom smatra se više od 85 otkucaja u minuti, a ako prelazi 100 otkucaja u mirovanju postoji razlog za zabrinutost.

- Niskim brojem otkucaja smatraju se vrijednosti niže od 60 otkucaja u minuti.

- Usporavanje rada srca normalno je u starijoj životnoj dobi, ali kod ljudi u reproduktivnoj dobi može biti riječ o zdravstvenom problemu.