Najugroženije zemlje u razvoju

Neumjerena upotreba antibiotika postaje prijetnja

Avaz.ba
30.05.2018 11:44
A
A
A

Stručnjaci u izvještaju ističu da je “otpornost na antibiotike, kao posljedica njihovog neumjerenog uzimanja, sve veća pretnja svjetskom zdravlju”.

Odrasle osobe

Studija objavljena u američkom časopisu “Proceedings of the Nacional Academy of Sciences”, koja se dijelom temelji na predviđanjima, upozorava da je “upotreba antibiotika u svijetu u 2015. godini bila procijenjena na 42,3 milijarde standardno propisanih dnevnih doza za odrasle osobe”.

U 76 zemalja u kojima se provodilo istraživanje, upotreba antibiotika je sa 21,1 milijardu standardno propisanih dnevnih doza u 2000. porasla na 34,8 milijardi u 2015.

U poređenju s rastom njihovog bruto domaćeg proizvoda, nivo upotrebe antibiotika posebno je porastao u nerazvijenim i u srednje razvijenim zemljama - za 114 posto u 16 godina i iznosi 24,5 milijardi standardno propisanih dnevnih doza.

Eili Klajn (Klein), istraživač u "Center for Disease Dynamics, Economisc & Policyju" i jedan od autora studije, kaže da ovaj porast znači "bolju dostupnost potrebnih lijekova u zemljama s velikim brojem bolesti koje se uspješno mogu liječiti antibioticima". Klajn, međutim, upozorava da će to prouzrokovati veću stopu otpornosti na antibiotike.

Dnevne doze

Takva otpornost na bakterije odgovorna je za smrt 700.000 ljudi na godišnjem nivou širom svijeta, ocjenjuje grupa međunarodnih stručnjaka, osnovana 2014. u Velikoj Britaniji.

Upotreba antibiotika manja je u bogatim zemljama i iznosi 10,3 milijarde standardno propisanih dnevnih doza. Između 2000. i 2015. porast je bio tek šest posto. Otpornost na antibiotike mogla bi do 2050. odnijeti deset miliona života, ocijenjeno je u novoj britanskoj studiji.

Šta su antibiotici

Antibiotici su lijekovi koji uništavaju bakterije ili zaustavljaju njihovo razmnožavanje. Iako danas postoji niz drugačijih naziva, poput antibakterijski i antimikrobni, sve su to antibiotici sa ponešto drugačijim djelovanjem i strukturom.

Crijevna flora

Antibiotici djeluju na sve vrste bakterija, i dobre i loše, tako da mogu narušiti ravnotežu crijevne flore. Iako mnogi osjete olakšanje nakon prekida antibiotske terapije, neki ljudi se teže oporave. Istraživači su otkrili da učesnici koji su uzimali više od tri antibiotika u roku od pet godina, imaju 1,5 puta veću šansu za razvoj iritabilnog crijeva ili Crohnove bolesti.

Upute ljekara

Kako bi antibiotici bili djelotvorni, morate se tačno pridržavati načina i doziranja koje je prepisao ljekar. Ovo se odnosi i na period uzimanja lijeka. Čak i ako vam se stanje poboljša nakon dan-dva uzimanja antibiotika, lijek trebate piti do kraja. Uz antibiotik popijte veliku čašu vode tako da tijelo može optimalno iskoristiti sastojke tablete.

Ciljano liječenje

Često se propisuju antibiotici širokog spektra, koji istovremeno djeluju na više bakterija. Stručnjaci, pak, smatraju da je bolje uzeti antibiotik namijenjen za onu bakteriju koja je uzročnik bolesti. Ovo umanjuje moguću otpornost na djelovanje antibiotika. Porazgovarajte o tome sa svojim ljekarom kad vam treba antibiotik.

Ne djeluju protiv virusa

Antibiotici su bespomoćni protiv virusa. Kod obične prehlade sasvim su dovoljni klasični lijekovi protiv kašlja i prehlade ili, još bolje, probajte s lijekovima iz prirode! No, kod ozbiljnih bolesti, poput upale pluća ili jake upale grla, ne smijete zapostaviti antibiotike, jer to može biti vrlo opasno, čak i za život.