Neurotransmiteri, neuroprenosnici (NT) su hemijske materije u ulozi komunikacijskih sredstava među neuronima. Oni prenose nervni impuls od ćelije do ćelije. Višak i manjak neurotransmitera uzrokuje psihičke i mentalne poremećaje. Neuroprenosnici se sintetiziraju u nervnim završecima (sinaptičkim), u sinaptičkoj pukotini djeluju kao prenositelji električnih signala između neurona.
Melasma je kožni poremećaj, poznat i pod nazivom "kloasma" ili "trudnička maska", koji može psihički opterećivati pogođene osobe. Tamniji dijelovi kože se postepeno razvijanju na obrazima, čelu, nosu i gornjoj usni. Češća je u žena i povezana je s trudnoćom ili hormonskim lijekovima. Melasma se dijeli na tri tipa: epidermalnu, dermalnu i mješovitu. Epidermalna je površinska, s povećanim nakupljanjem kožnog pigmenta (melanina) u najgornjem sloju kože (epidermis). Kod dermalne dolazi do nakupljanja kožnog pigmenta u sljedećem sloju kože (dermis). Mješovita melasma je kombinacija epidermalne i dermalne.
Astenija (grč. astheneia) je simptom koji predstavlja hroničnu iscrpljenost organizma i pospanost koji se ne popravljaju ni nakon odmaranja. Obično je uzrokovana psihičkim promjenama kao što je depresija, srčanim neurozama i dugotrajnim brigama ili može biti komponenta „neurocirkulatorne astenije“. Organski uzroci zamora mogu biti: hronične infekcije, anemija, endokrine i metaboličke promjene, hronično trovanje, upotreba depresivnih i sedativnih droga, maligno oboljenje, kolagena oboljenja i druga oboljenja koja izazivaju iscrpljenost.
Mikrobiom je naziv za ekološku zajednicu svih oblika života na i u našem tijelu. Termin je skovao Joshua Lederberg, jedan od otaca molekularne biologije i dobitnik Nobelove nagrade za medicinu, pokušavajući ukazati na važnost mikroorganizama kao bitne odrednice, kako stanja zdravlja, tako i bolesti. Zapanjuje činjenica da na svakom od nas živi 10 puta više bakterija nego što je ukupan zbroj svih naših ćelija. Još je fascinantniji podatak da je taj odnos, u kontekstu sadržaja genetskog materijala 100:1 u korist bakterijskih gena. Od samog rođenja bivamo kolonizirani mikroorganizmima iz naše okoline s kojima nalazimo zajednički jezik, sporazumijevamo se i živimo u međusobnoj koristi.
