Jaja nisu loša za srce, naprotiv. Naš organizam od njih ima višestruke koristi. Također ne moramo se prisiljavati i piti osam čaša vode dnevno ako jedemo zdravo. A ne moramo se ni plašiti hladnoće ili masne hrane.

1. Pijte osam čaša vode dnevno?

To nije istina. Prava istina je da ne morate svakog dana brojati čaše vode koje ste popili. Više vode dobro će djelovati na kožu, organe i zdravlje uopšte, međutim, hrana bogata vodom poput supa, voća, povrća i pića poput sokova i čaja, svejedno će vam dati dovoljno vode.

Više vode svakako morate piti ako vam je urin tamnožut, ako nemate redovnu stolicu, tokom ljetne žege ili kad živite u vrlo vrućem podneblju.

2. Jaja su loša za srce

I ovo je mit. Jaje ili dva na dan ne podižu rizik od srčanih bolesti zdravih ljudi. Nekad se preporučivalo jesti samo bjelance. Nova istraživanja su, međutim, pokazala da jaje treba jesti cijelo, i bjelance i žumance.

Žumance je prepuno karotenoida — luteina i zeaksantina — dva antioksidansa koji poboljšavaju zdravlje očiju, štite od upale i smanjuju šansu za razvoj degenerativnih oboljenja. Karotenoidi žumancima daju prepoznatljivu boju.

Svakodnevno konzumiranje jaja, preciznije žumanceta, može smanjiti loš holesterol u tijelu i povećati nivo dobrog. Time se smanjuje rizik od srčanih bolesti i moždanog udara.

Naime, konzumiranje holesterola sadržanog u žumancu nema pravi uticaj na metabolizam holesterola u tijelu, odnosno, to što jedete hranu bogatu holesterolom ne znači da ćete razviti visok nivo holesterola u krvi.

Zapravo, žumance čak može biti korisno za srce, jer podiže nivo dobrog holesterola koji je povezan s nižim rizikom od razvoja srčanih bolesti.

 3. Od hladnoće se možete prehladiti

Nije hladnoća ta koja će uzrokovati prehladu. Jedna studija pokazala je da su zdravi muškarci, koji su svakog dana provodili nekoliko sati na temperaturama malo iznad nule, imali više zdravih aktivnosti u imunitetu povezanih s borbom protiv virusa.

U skandinavskim zemljama bebe često zimi spavaju napolju, jer se smatra da se na taj način jača njihov imunitet.

Međutim, tu ima i jedna zamka. Virusi preživljavaju na niskim temperaturama i ako se od nečega razbolite, to će biti od virusa koji se šire hladnim zrakom.

 4. Svaki dan treba piti vitamine

Istraživanja su pokazala da svakodnevno uzimanje multivitamina zapravo uopšte ne koristi. Doduše, ako vam je vaš liječnik preporučio određene vitamine, onda ih svakako uzimajte, ali nikada na svoju ruku.

Tako se u trudnoći preporučuje piti folnu kiselinu kako bi se spriječila oštećenja ploda. Međutim, i dalje je najbolje vitamine dobijati iz raznovrsne prehrane bogate voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, orašastim plodovima i zdravim uljima.

 5. Morate doručkovati ako želite smršati

Jedenje doručka ne znači nužno da ćete smršati, ali svakako ćete zdravije jesti i obroci će vam biti bolje raspoređeni. Na primjer, pojedete li doručak, nećete se prejedati za ručak i večeru, što je obično i razlog nakupljanja kilograma.

Međutim, studija sa Univerziteta Kornel pokazala je da ljudi koji uopšte ne jedu doručak nisu jeli ništa više za ručak ili večeru, i čak su jeli oko 400 kalorija manje na dan nego oni koji su doručkovali.

Prava istina je, zapravo, individualna — nekima će doručak pomoći u mršavljenju, ali to nije generalno pravilo.

6. Zeleni sekret iz nosa znači infekciju

Zeleni ili žuti iscjedak iz nosa nešto je češći kod bakterijskih infekcija, ali to nužno ne znači da morate piti antibiotike. Kod upale sinusa u početku sekret može biti proziran, a katkad je i kod obične prehlade zelen.

7. Djeca postaju hiperaktivna od šećera

Iako će se većina roditelja zaklinjati da je to istina, studije pokazuju da zapravo nije.

Šećer nema uticaja na dječije ponašanje, zaključio je dr. Mark Volarih, šef sektora za razvoj i ponašanje djece na Univerzitetu Oklahoma.

Roditelji očekuju da će djeca doživjeti „šećerni šok“ nakon konzumiranja određene količine slatkiša, zato su i skloni to da uvide ako se dječije ponašanje promijeni.

Ali dr. Volarih kaže da djeca postanu uzbuđena zbog slatkiša obično na rođendanima i sličnim veseljima jer su čokolade i bombone u centru pažnje.

 8. Možete se razboljeti od WC šolje

Ne zamarajte se previše WC šoljama, poručuju naučnici. Veća opasnost prijeti od kvaka, vrata i podova u toaletima, jer su te površine najčešćee prekrivene bakterijama poput ešerihije koli, norovirusima i virusima gripe. Pokrijte svoje ruke ubrusom kada dirate vrata ili kvake i obavezno operite ruke.

9. Pucketanje prstima može prouzročiti artritis

Jedino što može da bude loše kod lomljenja prstiju jeste zvuk i to ako vas nervira. Međutim, ako uživate to da radite, samo nastavite. Nauka je dokazala da se u tom procesu kosti i zglobovi ne dodiruju, već zvuk nastaje kada se oslobode balončići gasa nakupljeni među kostima.

10. Ugojit ćete se od masne hrane

Mast u umjerenim količinama neophodna je našem tijelu da bi funkcioniralo pravilno. Posebno ćete imati koristi od zdravih masnoća, poput maslinovog ulja i domaće svinjske masti te onih iz masnijih riba, poput lososa.

A debljamo se zato što hranom unosimo previše kalorija koje ne uspijevamo potrošiti.