“Burn out” ili sindrom izgaranja na poslu karakterističan je za moderno društvo, a ekonomske krize dodatni su okidač za nastanak frustracija i stresa na radnom mjestu. Međunarodno istraživanje, provedeno među menadžerima, pokazalo je da je recesija povećala stepen njihovog “burn outa” sa 32 na 52 posto.
Sklonost konfliktu
Sindrom izgaranja najčešće nastaje kad je osoba izložena velikim očekivanjima koje nameće posao. Simptomi su brojni: iscrpljenost, smanjena radna učinkovitost, bezličan odnos s kolegama, zamor, malaksalost, glavobolja, bol u leđima, želučane tegobe, nesanica, često buđenje, razdražljivost, nervoza, zatvorenost, tuga, pesimizam, osjećaj beznađa i gubitka.
Kod osoba pogođenih sindromom, ne javljaju se samo poremećaji ponašanja, kao što su preosjetljivost, sklonost konfliktima, povlačenje u sebe i izoliranje od radne sredine nego se javljaju i različiti subjektivni simptomi, kao što su poremećaji spavanja, apetita, osjećaj krivnje, straha, stalni umor i loše raspoloženje.
Od sindroma izgaranja na poslu, procjenjuje se, pati čak trećina svih zaposlenih, najčešće onih s radnim stažem dugim između devet i sedamnaest godina. Učestalost je veća kod radnih mjesta s većom odgovornošću ili kod zanimanja koja rade s ljudima.
Pojačana frustracija
Na poslu će prije izgorjeti nezrele osobe, pretjerano ambiciozni ili odgovorni ljudi, oni koji imaju visoka očekivanja u poslu ili se njemu potpuno posvećuju. Takve osobe većinom pojačano doživljavaju frustracije ako nisu adekvatno nagrađene za svoj rad ili ako ne dobivaju priznanje za svoje zalaganje.
Pojava “burn out” sindroma češća je kod mlađih osoba. Stres na poslu stvara pretpostavke za moždani i srčani udar, uništava mentalno zdravlje i skraćuje život. Svjetska zdravstvena organizacija proglasila je još prije desetak godina stres na radnom mjestu svjetskom epidemijom, a otada se stres na poslu još više povećao zbog produbljene globalne krize i nezaposlenosti.
Zaštitite se
Fizičku otpornost stječemo bavljenjem sportom, kvalitetnom prehranom, dok psihičku otpornost stječemo razvojem snažne ličnosti. Svakako treba nastojati reducirati stres, a to znači sagledati stresne situacije i procijeniti kako ih izbjeći. Ne radite u beskraj nego uzmite češće i kraće godišnje odmore. Ne dopustite da vam posao zavlada životom, prekovremeni rad negativno će utjecati na sposobnost da taj posao radite duže razdoblje.
Recite NE
Budite usredotočeni, koncentrirajte se na rad, argumentirajte svoje mišljenje i dokažite da ste u pravu, naučite reći NE, radite na jačanju samosvijesti. Ako ne možete promijeniti posao, barem promijenite stav i naučite postaviti granice i držite ih se. Planirajte i organizirajte svaki dan. Zadržite aktivan društveni život i nemojte se odricati svojih hobija.
Male pobjede
Osobe koje se osjećaju preopterećeno, trebale bi redovno odvojiti vrijeme za sebe, razmišljati o svojim osjećajima i pokušavati rješavati probleme na vrijeme. Ako je potrebno, mijenjajte i neke stvari u profesionalnom i privatnom životu kako bi se spriječilo izgaranje na poslu. Uvijek završite barem jednu stvar do kraja i slavite male pobjede.
Nema savršenstva
Ako stalno i u svemu pokušavate biti savršeni, na dobrom ste putu prema izgaranju. Ako je savršenstvo vaš jedini cilj, kad ga jednom dosegnete, izgubit će se zadovoljstvo u postizanju tog cilja. Koncentracija će vam pasti i stvari će postati kompliciranije i teže. Ako stalno i u svemu nastojite biti savršeni, zapravo ćete biti manje produktivni i efikasni.
Iscrpljenost
Poremećaji spavanja vrlo su čest znak “burn outa”. Rad bi trebao ljude napuniti energijom i oni bi se, nakon obavljenog posla, trebali osjećati sretno i zadovoljno što su uspješno obavili zadatak.
Loša uprava i podrška na radnom mjestu mogu, također, pospješiti “burn out”. Iako su dugi radni sati neizbježni u nekim profesijama, profesionalni radoholičari sebi takvim načinom rada čine više štete nego koristi.
