Zajednički naziv za razne tegobe prilikom varenja hrane, a koje se javljaju u gornjem dijelu sistema za varenje je dispepsija. Procjenjuje se da nešto više od trećine ljudi pati od takvih problema.

Pritom kod oko 50 posto dispeptičnih bolesnika liječnici nađu oštećenje gornjeg dijela gastrointestinalnog sistema, najčešće erozivni gastritis ili peptički ulkus želuca i/ili dvanaestopalačnog crijeva, dok se kod preostalih 50 procenata bolesnika ne nalaze takve promjene.

Dispepsija označava neprijatnost nakon obroka ili bol lokaliziranu u gornjem dijelu abdomena. Najčešće se radi o funkcionalnom poremećaju gornjeg dijela sistema za varenje.

 Simptomi i faktori rizika

Simptomi ovog stanja su bol, pečenje, osjećaj neprijatnosti i mučnine u želucu, osjećaj pritiska i nadutosti, osjećaj punoće želuca i sitosti već i nakon malih količina hrane, gubitak apetita, podrigivanje i pojačano ispuštanje gasova, vraćanje želučanog sadržaja u jednjak (tzv. refluks) ili mučnina koju može pratiti i povraćanje.

Poznato je nekoliko faktora rizika za pojavu dispepsije, a to su:

- pušenje,

- pretjerana i dugotrajna konzumacija alkoholnih pića,

- prekomjeran unos kafe (više od četiri šoljice na dan),

- neadekvatna prehrana (bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovna ishrana),

- gojaznost,

- izloženost stresu,

- upotreba određenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni),

- ali i prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitne žlijezde i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti) te infekcija bakterijom helicobacter pylori.

 Hrana je najvažnija

Navike u ishrani i izbor hrane igraju značajnu ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva, pravilna ishrana pomaže uspostavljanju boljeg varenja jer smanjuje bol i nelagodu.

Savjetuju se i prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane s naglaskom na nemasnu i ne suviše začinjenu hranu te raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka.

Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće i redovan unos fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, kefir).

Od pomoći mogu biti i aloe vera i pčelinji proizvodi te ljekovito bilje.

Hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru pa pogoduju refluksu. Zato treba izbjegavati prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, bijeli luk, luk i pušenje.

Neke namirnice također mogu iritirati ili oštetiti jednjak pa i njih treba izbjegavati. To su citrusi i sokovi od citrusa, proizvodi od paradajza, crvena paprika, čili i biber.

Ljudi koji imaju problem sa želucem ne bi trebali leći nakon obroka, posebno ako je obrok bio obilan i bogat mastima i proteinima. Takvi obilni obroci stimuliraju obilno lučenje želučanih sokova i usporavaju pražnjenje želuca.

Zato se ovim bolesnicima savjetuje umjerena konzumacija mesa, mliječnih proizvoda i jaja tri sata prije spavanja.

 Dobre masnoće

I omega-3 masne kiseline su pokazale zaštitno djelovanje, pa u prehrani ovih bolesnika treba biti obilno zastupljena riba, posebno vrste iz sjevernih mora poput bakalara, lososa, tune i sabljarke.

Jogurt je važan

Fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji uspostavljaju ravnotežu u crijevnom sistemu. Lactobacillus acidophilus u in vitro studijama imao je baktericidno djelovanje na Helicobacter pylori, napominju naučnici.

Čajevi koji pomažu

U narodnoj medicini u liječenju tegoba u gornjem dijelu sistema za varenje najčešće se primjenjuju čajevi od sljeza ili lana, kamilice, nane, kao i pelina i maslačka.

U situacijama težeg liječenja infekcije helicobacterom pylori koriste se ljekovite biljke poput žalfije, gospine trave, majčine dušice, lavande, anisa i pelina, jer te biljke svojim eteričnim uljima djeluju baktericidno na ovu bakteriju. 

Hrana koju treba izbjegavati

Masna hrana, čokolada, bijeli luk i luk okidači su bola u želucu, koji mogu izazvati i citrusi te začini poput čilija i bibera.

Iz prehrane izbacite sve što ima predznak „pre“ - ljuto, slano, kiselo, hladno, vruće - jer će želudac opet brzo nadražiti. Izbjegavati treba i sirovu hranu koja se puno teže vari te tako pogoršava simptome.

Topli oblozi mogu pomoći

Ako vas češće hvata bol u želucu, osim lijekovima, ublažiti je možete toplim oblogama.

Natopite peškir vrućom vodom pa ga ocijedite, lezite pa ga položite na bolno mjesto. Prekrijte oblog dekicom i pokušajte se opustiti. Toplina opušta mišiće, pojačava cirkulaciju, smanjuje nadutost i smiruje bolove.

A+ krvna grupa sklonija je raku želuca

Hronični gastritis dugotrajna je upala želučne sluzokože i u 70 posto slučajeva uzrokuje je helicobacter, bakterija koja može u krajnjem slučaju dovesti do raka želuca. Naučna istraživanja pokazala su da je krvna grupa A+ sklonija raku želuca nego druge grupe.

GERB ili refluks

Ako patite od bola u grudnom dijelu moguće je da patite od gastroezofagealne refluksne bolesti, poznatije pod skraćenicom GERB, koja nastaje nakon što se želučani sadržaj vrati u jednjak, usta i disajne puteve.

To se najčešće događa dok osoba leži ili se saginje. Za GERB je karakteristična bol u grudima, ali i lako kvarljivi zubi.