Među očnim bolestima postoje neke koje mogu dovesti do znatnog smanjenja vidne oštrine, a time i kvaliteta života, kao i one koje, ako ne budu otkrivene na vrijeme pa ne budu liječene, mogu dovesti do sljepila.

Da bi se mogla odrediti pravilna i najefikasnija terapija takvih bolesti mora se uraditi pravilna i tačna procjena oštećenja krvnih sudova makule. Pretraga koja pomaže u procjeni promjena i oštećenja u makuli je OCT angiografija.

Makula ili žuta pjega je mjesto najjasnijeg vida. Sve bolesti vezane za starenje kao i bolesti metabolizma (diabetes) u najvećem broju slučajeva prvo pogađaju mjesto najoštrijeg vida, dakle makulu.

Bezbolna pretraga

Najčešće se radi o bolestima retine kao što su: makularne degeneracije, centralne serozne horioretinopatije, miopske degeneracije, tromboze vene ili ogranka vene, okluzije (zatvaranje, začepljenje) arterije te promjene vezane za šećernu bolest.

Optička koherentna tomografija (OCT) je neinvazivna, nekontaktna metoda laserskog slojevitog snimanja mrežnice i vidnog živca. OCT snima slojeve mrežnice u vrlo visokoj rezoluciji (od 4 do 10 mikrona) koristeći se laserskim svjetlom infracrvenog spektra.

Pretraga je potpuno bezbolna i ne šteti oku. Popularno se naziva očni CT jer slojevito snima mrežnicu i vidni živac, a za razliku od kompjutorizirane tomografije – ne zrači.

OCT angiografija je potpuno novi neinvazivan oblik registrovanja pokreta kontrastnih slika mikrovaskularne cirkulacije. OCT angiografija je neophodan alat u svakom retinalnom kabinetu koji daje injekcije u staklovinu (vitreus).

Bez pravilne procjene stanja oboljelog oka nema pravilnog odabira vrste injekcije kao i praćenja efekta liječenja. Savremeni pristup je pristup „pro renata“ dakle od slučaja do slučaja, od oka do oka i nema unaprijed određenog protokola davanja injekcija.

Obavezna je za anti VEGF terapiju

Obavezna je angiografija dan ili nekoliko dana prije aplikacije anti VEGF terapije (avastin, lucentis i dr.), a savjetuje se kontrola OCT angiografijom odmah dan poslije injekcije. Već se tada vidi efekat djelovanja lijeka.

Šta se dobija OCT angiografijom? Oftalmologu ova metoda omogućava temeljitu analizu veličine, visine i širine neovaskularne promjene, razgranatost krvnih sudova, oblik i grupiranost krvnih sudova, proširenost u slojeve horoidalnog i vanjskog dijela te veličinu okolnog crnog prstena koji nazivamo halo.

Kontrola se toka bolesti i djelovanja lijeka savjetuje 4 do 6 sedmica nakon injekcije da bi se na vrijeme uočio ponovni rast neovaskularne membrane te planirala nova injekciona terapija anti VEGF lijekom.

Zavisno od lokalne situacije proširenosti membrane ubično se druga i treća injekcija daju 4 do 8 sedmica nakon prethodne. Nakon planiranog protoka od nekoliko injekcija pravi se pauza, potom kontrola nakon 3 do 6 mjeseci nakon treće injekcije.

Šta je uzrok ovih oboljenja

Zašto u bolestima skleroze i dijabetičnoj retinopatiji dolazi do neželjenog rasta neovaskularne membrane? Uzrok je ishemija, nedovoljna opskrbljenost krvlju centralnog dijela makule koja inače zahtijeva najkvalitetniju opskrbu hranjivim materijama i kisikom.

Ako su krvni sudovi uski, sklerotični i smanjenog promjera kao kod bolesti skleroze ili pojačano propuštaju serum ili krv (krvarenja) kao kod dijabetesa, oko se brani šaljući impulse mozgu da oskudijeva sa opskrbom hranjivim materijama.

Mozak se trudi „sanirati štetu“ i šalje hormone rasta krvnih sudova sa ciljem bolje ishrane makule. I zaista, ako „glad“ traje duže pogotovo ko je sklon ovakvom odgovoru (nasljeđe) dolazi do naglog rasta mladih i neadekvatnih krvnih sudova iz dubokih dijelova oka (horoid) koji probijaju retinalni pigmentni epitel i poput cvijeta beharaju i dalje cvjetaju šireći se u unutarnje dijelove retine.

Neefikasna opskrba slabih krvnih sudova koje pacijentima opisujem kao „korov“ koji urasta, lako krvari i ne dovodi do željenog cilja boljeg vida i ishrane oka. Brzina rasta ovih membrana je i do 9 mm na dan.

 Kako pacijet uočava problem s vidom

Kako to pacijent osjeti, da li vidi? On navodi slabiji vid, krivljenje slike u horizontalnom ili vertikalnom pravcu, smanjenje ili uvećanje uz popratno krivljenje slike. Moguća je i dipa slika (dvoslika i mutan vid).

Neki pacijenti navode samo smanjen vid. Obično je stanje promjene u makuli udruženo i sa mrenom ili glaukomom pa se pacijentima preklopi razlog slabijeg vida i obično ne primijete nagle promjene.

Bolesti makule uništavaju centralni vid koji je odgovoran za čitanje, rad na blizinu i oštru sliku na računaru ili televiziji.

Za razliku od njih glaukomski pacijent ima dosta oštru sliku u početnim fazama bolesti, ali se slabo kreće u prostoru, te se slabije orijentira jer mu je oštećen periferni vid.

Katarakata opet smanjuje osjetljivost na svjetlo na sebi posebno ravnomjeran način koji muti vid. Vid blago i postepeno opada da čovjek i ne primijeti da je došlo do kritičnog nivoa ugodnog gledanja.

Sve navedene promjene najbolje se dijagnosticiraju OCT angiografijom. To je brza, neinvazivna, visoko specifična metoda koja daje uvid u prokrvljenost i stanje krvnih sudova retine i horioidee. Pretraga za koju ne treba nikakva posebna priprema, traje kratko do 5 minuta, radi se i na usku zjenicu, ponovljiva i bez kontakta.

Može se ponavljati svakodnevno i ne predstavlja nikakav rizik za pacijenta. Izvođenje ove pretrage, s obzirom da nema nikakvog rizika kod izvođenja, ne zahtijeva pisanu saglasnost niti dopuštenje od strane pacijenta.

Osim dijagnostike bolesti stražnjeg segmenta, nove generacije OCT uređaja imaju mogućnost snimanja rožnice, očnog kuta kao i fotodokumentiranje promjena na mrežnici oka.

Prednosti OCT-a u odnosu na FAG 

Prije OCT uređaja oftalmolozi su koristili FAG – fluoresceinsku angiografiju. Između FAG-a i OCT angiografije postoji značajna razlika. FAG je invazivan, traje 45 minuta, aplicira se kontrastno sredstvo u venu i analizira se tok i propuštenja krvnih sudova.

Pacijent se upozori da će dan poslije pregleda požutjeti i da će mu urin biti žut. Postoji mogućnost anafilaktičkog šoka i to 1 : 25000 slučajeva. To je razlog što svaki kabinet sa FAGom mora imati reanimacioni internistički tim. Cijena pretrage je puno veća.

OCT A je, međutim, neinvazivna, radi se na usku zjenicu i oči nemaju kontakta sa stranim tijelom. Čini mi se da je najveći benefit što se svakom pacijentu može ponavljati nebrojeno puta prije i poslije injekcije jer nema nikakvih nus efekata.

Svakako treba naglasiti i značajnu ulogu liječnika primarne zdravstvene zaštite u prepoznavanju bolesti jer oni mogu prepoznati rane znakove oboljenja mrežnjače naročito kod rizičnih slučajeva (dijabetičari i hipertoničari).

Važni datumi OCT-a

- Od 1991. godine se primjenjuje OCT – time domain tehnologija koja je nisko talasna interferometrija pa se na osnovu različitog refleksa pojedinih slojeva stanica lijepo vizuelizira anatomije retine.

- Kompanija Optovue je lansirala prvi OCT angiografski sistem Angiovue na XXXII Evropskom kongresu kirurga katarakte i refraktivne hirurgije u Londonu 2014. godine. Od tada, širom svijeta, oftalmolozi počinju sa njegovom kliničkom primjenom te iskustva rada sa novom tehnologijom predstavljaju revolucionarni pristup analizi stanja oboljelog oka bez ikakvog rizika za pacijenta.

- OCT angiografija je predstavljena na Američkom konresu sa Avanti OCT programom u New Orleansu 2014. godine.

- Naučnik Huang D. je objavio u martu 2015. godine kvantitativnu analizu vaskularnih promjena u ljudskom oku uz pomoć OCT angiografije.

- SSADA algoritam jeste varijacija u reflektiranom OCT signalu i omogućava odvojenu vizuelizaciju dva vaskularna sloja u istom volumetrijskom prikazu tkiva retine. Istovremeno se na istoj slici dobija informacija o prokrvljenosti i retinalnoj strukturi.

- Do sada je u svijetu u kliničkoj praksi 40 aparata, Očna poliklinika „Dr. Sefić“ je jedina i prva na Balkanu koja u svakodnevnoj praksi koristi AngioVue imaging system kratko nazvan Angio Oct ili OCT angiografija.