Spirometrija (mjerenje daha) predstavlja osnovni test u procjeni plućne funkcije. To je metoda kojom se mjeri plućna funkcija, odnosno plućni volumen i brzina protoka zraka kroz dišne putove prilikom udisanja ili izdisanja.
Spirometrija je važna u dijagnosticiranju različitih bolesti pluća poput astme, KOPB (kronične opstruktivne bolesti pluća), kroničnog bronhitisa, emfizema, različitih alergija, cistične fibroze itd.
Spirometrija je bitna i u utvrđivanju radne sposobnosti kod zanimanja povezanih s teškim fizičkim radom ili s posebnim radnim uvjetima (rudari, klesari, ronioci, vatrogasci, pomorci, radnici koji rade s prašinom, plinovima i/ili parama koji mogu oštetiti i/ili nadražiti dišni sustav), kao i kod sistematskih pregleda sportaša.
Plućna funkcija
Sav kisik koji je nužan organizmu mora ući kroz pluća. Pluća reguliraju acido-baznu ravnotežu organizma, a plućna muskulatura troši oko 30 procenata energije koju organizam proizvede u naporu. Kardiovaskularni sistem i pluća predstavljaju dio istog sistema prenosa kisika.
Kod veće potrebe organizma za kisikom (pri naporu), a lošije plućne funkcije, nastaje veće naprezanje srca koje se očituje pojačanom frekvencijom srca (veći broj otkucaja-tahikardija) u nastojanju da se nadoknadi smanjeni unos kisika u plućima. U slučaju oslabljene plućne funkcije i jačeg tjelesnog napora može nastati slabost i/ili nesvjestica.
Kako se pripremiti za spirometriju?
Sama pretraga ne zahtijeva neke posebne pripreme. Ukoliko ste već radili spirometriju, potrebno je donijeti ranije nalaze radi usporedbe. Kako se provodi spirometrija?
Spirometrija je bezbolna metoda kojom se određuje sposobnost ventilacije pluća. Testom se mjere volumen i brzina zraka koji osoba može udahnuti i izdahnuti. Ako su vrijednosti ispod prosječnih znači da je kapacitet pluća manji odnosno da pluća ne rade kako treba. Ukupno trajanje testa je desetak minuta.
Kako se izvodi spirometrija
Pacijent sjedi dok se uz pomoć posebnog aparata, spirometra, dobiju dijagramski zapisi nakon upuhivanja odnosno ispuhivanja zraka. Medicinska sestra ili tehničar dat će plastični usnik koji se za svakog pacijenta mijenja.
Usnik je potrebno obuhvatiti usnama tako da jezik ne ulazi u otvor usnika, dok je nos potrebno zatvoriti kvačicom.
Prema instrukcijama medicinskog osoblja diše se u usnik, oslobađajući zrak iz pluća i ponovno udišući.
Važno je da pacijent prilikom testa sluša upute osoblja. Kako bi se dobili tačni rezultati važno je disati na nos i zrak u cijelosti izdahnuti iz pluća. Test se izvodi tri puta.
Vrste uređaja
Uređaji kojima se izvodi spirometrija zovu se spirometri. Danas postoje različite vrste spirometara. Međutim, bitno je da su uređaj, kao i dodatna oprema, u dobrom stanju (servisirani i redovito baždareni), da su usnici kojima se udiše i izdiše zrak u uređaj za jednokratnu uporabu te da tehničar ima iskustva u radu s ispitanicima.
Također je bitna dobra saradnja ispitanika (mora slijediti upute tehničara), kao i pravilna tehnika disanja.
Prilikom izvođenja spirometrije bitno je da ispitanik ne diše na nos, već da u cijelosti izdahne zrak iz pluća. Test je potrebno izvesti triput zaredom kako bi se postigla veća tačnost rezultata.
Šta se mjeri spirometrijom
Spirometrijom se mjeri statički kapacitet pluća FVC (forsirani vitalni kapacitet - maksimalna količina zraka koju možemo udahnuti nakon maksimalnog izdisaja) i dinamičke volumene pluća:
- FEV1 (forsirani izdisajni volumen u prvoj sekundi – volumen zraka izdahnut u prvoj sekundi izvođenja FVC-a),
- PIF (vršni protok pri udisanju – najveća brzina postignuta prilikom udaha),
- PEF (vršni protok pri izdisaju – najveća brzina postignuta prilikom izdaha),
- MMV (maksimalni minutni volumen),
- MEF25, MEF50, MEF75 (vršni protok pri izdisaju na 25 posto, 50 posto i 75 posto vitalnog kapaciteta - VC-a – najveća brzina postignuta pri 25 posto, 50 posto i 75 posto vitalnog kapaciteta - VC-a).
Dobivene vrijednosti uspoređuju se s referentnim vrijednostima u odnosu na spol, životnu dob i visinu te se izražavaju u postotku ostvarivanja predviđenih vrijednosti.
Oprezno tumačiti nalaz
U tumačenju rezultata treba biti iznimno oprezan pa je nužno da ih protumači iskusan specijalist pulmolog. Za FVC i FEV1 donja granica je 80 posto referentnih vrijednosti.
Kod opstruktivnih bolesti bronha snižene su vrijednosti FEV1 i FVC. Kod restriktivnih smetnji ventilacije snižene su vrijednosti FVC (neke profesionalne bolesti pluća ili tuberkuloza, operacije ili ozljede pluća itd.).
Kod smanjenog omjera FEV1/FVC te ako je MEF25-75 manji od 80 posto, potrebno je uzeti u obzir astmu, alergije, bronhitis, aktivno pušenje (u odraslih) te pasivno pušenje (kod djece s roditeljima pušačima).
Bitno je naglasiti da su plućni volumeni i kapaciteti za oko 10 procenata viši u muškaraca nego u žena te da se starenjem plućni volumeni i kapaciteti smanjuju, što može biti osobito potencirano pušenjem i/ili izloženošću štetnim tvarima.
