Rak dojke pogađa svaku 8.ili 9.ženu. No, ne treba zaboraviti da se karcinom dojke može razviti i kod muškarca. Bolest pogađa osnovnu građevnu jedinicu tijela, stanicu (ćeliju).

Rak se pojavljuje kada stanice počnu abnormalno funkcionirati i dijele se bez granice i reda. Formira se masa tkiva koja se naziva izraslina ili tumor, a može biti benigna i maligna.

Benigni tumori nisu rak, a njihove stanice ne šire se u druge dijelove tijela. Rijetko su prijetnja životu. Maligni tumori su rak. Iz primarnog tumora, stanice mogu krvlju i limfom dospjeti u druge dijelova tijela. Ovakvim širenjem nastaju metastaze primarnog tumora.

Navest ćemo osnovne dijagnostičke procedure koje se trebaju/mogu uraditi u cilju ranog otkrivanja raka dojke. Kompjuterizirana tomografija(CT) i magnetna rezonanca(MRI) se rjeđe rade, poprilično su poznate našem čitateljstvu i neće biti opisane.

 Samopregled i klinički pregled

Samopregled je dobra navika koju valja ponavljati svakog mjeseca između petog i desetog dana menstrualnog ciklusa opipavanjem dojki. Međutim vrijednost kliničkog pregleda koji je neizostavni dio i prvi korak u dijagnostici bolesti dojke, zasigurno je veća kad ga obavlja iskusni stručnjak. Zato samopregled “DA”, ali samo između redovitih liječničkih pregleda.

Ultrazvučni pregled dojki

S tačnošću od preko 90 posto ultrazvuk je odlična dijagnostička metoda i ne samo u otkrivanju raka dojke. Osobito ima veliko značenje u tumačenju dobroćudnih promjena u dojkama i njihovom razlikovanju od zloćudnih tvorbi, što mamografijom vrlo često nije moguće, osobito u dojkama s gustim žljezdanim tkivom.

Zato je u žena mlađih od 40 godina, ali i u onih starijih koje imaju gusto žljezdano tkivo, ultrazvučni pregled dojki metoda prvog izbora, pošto bi mamografske snimke bilo vrlo teško interpretirati zbog vrlo gustog tkiva dojki.

Novija su ispitivanja pokazala da je u dijagnosticiranju raka dojke u žena mlađih od 45 godina ultrazvuk točnija metoda nego mamografija. Koja od pretraga je najbolja, svakako će odlučiti liječnik koji vrši ultrazvučni pregled dojki i na temelju dobivenih nalaza donijeti konačnu odluku.

Mamografija

Mamografijom, koja se preporučuje kao metoda ranog otkrivanja, može se otkriti rak dojke i dvije godine prije nego što tumor postane opipljiv. Redovita primjena mamografije dokazano smanjuje smrtnost od raka dojke za 30 procenata među ženama u dobi od 50 do 69 godina, a prema nekim podacima njezina podjednaka korisnost može se očekivati i u žena u dobi između 40. i 50. godine života.

Međutim, mamografija kao dijagnostička metoda nije savršena pa se 10 do 15 procenata karcinoma dojke ovom metodom ne može otkriti. Stoga je izvrsna nadopuna mamografiji komplementarni ultrazvučni pregled.

Naravno, zbog svoje jednostavnosti, cijene i korisnosti mamografija je još uvijek zlatni standard u otkrivanju raka dojke. Smisao mamografije je, naravno, da se čim prije otkriju promjene koje su zloćudne.

No, nije svaka mamografska sjena rak. I mnoge dobroćudne promjene prikazuju se na mamografiji (ciste, fibroadenomi, lipomi i slično). Radi njihove detaljnije evaluacije obično se takvi mamografski pregledi nadopunjuju ultrazvučnom analizom.

 Biopsija dojke i patohistološki nalaz

Tkivo dojke s uočenim promjenama uzima se za patohistološku analizu kako bi se pod mikroskopom ustanovio pravi karakter promijenjenog područja tj. da li se radi o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni.

Pod mikroskopom se mogu uočiti različite vrste - od jednostavnih fluidnih cisti do tzv. proliferativnih oboljenja dojke, koje uzrokuju gigantske ćelije.

Stereotaksijska biopsija dojke

U mogućnosti smo izvršiti i stereotaksijsku biopsiju i najmanjih mamografski vidljivih patoloških promjena u dojkama koje se drugim metodama ne uočavaju.

Posebno dizajniranom iglom, pod kontrolom mamografa, uzima se uzorak tkiva sa sumnjivog mjesta koji se potom šalje na patohistološku analizu. Time se izbjegavaju pogrešni citološki ili patohistološki nalazi i često opsežniji kirurški zahvati.

 "Core" biopsija dojke

Ako se citološkom punkcijom ne može dobiti adekvatan materijal za analizu, što se dešava u 10 do 15 posto slučajeva, bilo zbog strukture i konzistencije same promjene, bilo zbog njezina smještaja u dojci, potrebno je uzeti veću količinu tkiva kako bi se postavila ispravna dijagnoza.

Također, ako postoji izrazita sumnja da je proces u dojci zloćudan i uznapredovao do te mjere da je liječenje potrebno započeti kemoterapijom, uzima se uzorak patološkog tkiva za detaljnu patohistološku analizu, a na temelju nalaza određuje se optimalna kombinacija citostatika za kemoterapiju.

Da bi se do takvog uzorka došlo i da bi se izbjegli agresivniji kirurški zahvati, sve češće se provodi kor (“Core”) biopsija. "Core" biopsijom odnosno biopsijom širokom iglom pod kontrolom UZV-a dobiva se uzorak tkiva za patohistološku analizu. Rezultat biopsije dobije se za samo 5-6 dana od eminentnog stručnjaka upravo iz područja bolesti dojke.

Prijeoperacijska markacija pod kontrolom mamografije ili ultrazvuka

Da bi se kirurgu olakšala ekstirpacija promjene u dojci koja se ne može detektirati palpiranjem (rukom) ili je iz bilo kojeg razloga nesigurno njezino precizno i potpuno uklanjanje, neposredno prije kirurškog zahvata vrši se i prijeoperacijsku markacija, tj.obilježavanje promjena u dojci pod kontrolom UZV-a ili mamografije ovisno kojom od ovih metoda je promjena uočljiva.

Obilježavanje se vrši posebno dizajniranom iglom koja na jednom kraju ima sidro kako bi se učvrstila u dijelu tkiva koje se želi ukloniti. Tijekom operacije ova je igla kirurgu vodilja do promjene koja se uklanja.

U zaključku navodimo da su primarna i sekundarna prevencija i rano otkrivanje metodama koje smo nabrojali, ključ izlječenja koje je moguće kada se karcinom otkrije u ranoj fazi. Nakon kasnog otkrivanja, liječenje je otežano, prognoza izlječenja teža. Mora se raditi radikalniji operativni zahvat.

Trend u svijetu, a sve češće i kod nas je da se dojka rekonstruira, a sve više za vrijeme jednog zahvata - odstranjivanja oboljelog tkiva - i rekonstrukcija dojke. Plastični hirurzi su osposobljeni da dojku rekonstruiraju u svakom kliničkom slučaju.

 Šta je Mammotome

Mammotome je uređaj koji omogućuje minimalno invazivnu, ultrazvučnu biopsiju dojke pomoću vakuuma, a koristi se samo kod pacijentica čiji ultrazvučni ili mamografski nalazi nisu posve jasni.

Vakumska biopsija Mammotomeom u svijetu se radi od 1995.godine. Za razliku od klasične kirurške biopsije, pri kojoj pacijentice borave dva dana u bolnici a dojka zbog veličine reza često gubi prirodan oblik, biopsija Mammotomeom radi se u lokalnoj anesteziji, a pacijentice imaju rez od svega 3 do 5 milimetara, što ne zahtijeva šivanje.

Liječnik pod ultrazvukom prati tumor, inicira iglu u dojku, te pomoću vakuuma vadi histološke uzorke, a može se izvaditi i cijeli fibroadenom.