Bolesti

DEPRESIJA je mnogo više od obične tuge

Ona je jedina smrtonosna bolest u psihijatriji, jer oko 15 procenata depresivnih osoba počini samoubistvo

Avaz.ba

Depresija je stara koliko i civilizacija. Ubraja se u najranije opisane bolesti u medicini. Reč depresija potiče od latinske reči deprimere, što znači pritisnuti, utisnuti ili udubiti.

Nekada je čovjek neraspoložen i to traje relativno kratko i to nije depresija. Postoje periodi života kada je čovjek tužan zbog nekog gubitka, smrti rođaka, prijatelja ili je pretrpio materjalni ili emocionalni gubitak, ta tuga traje kratko i lagano slabi. To također nije depresija.

Ako se tuga pojavi bez ikakvog razloga ili je nesrazmjerna uzroku ili ako tuga ne prestaje ili se ponovo vraća, ako je čovjeku teško raditi, družiti se, spavati, ako se više ne može radovati životu, onda to više nije obično neraspoloženje, to je depresija.

 Klinička depresija

Depresija je jedina smrtonosna bolest u psihijatriji, jer oko 15 procenata depresivnih osoba počini samoubistvo, pa zato ona zahtijeva ozbiljan pristup i liječenje.

Klinička depresija opisuje se kao poremećaj sa fizičkim i mentalnim karakteristikama koje mogu poremetiti sposobnost pojedinca da funkcionira u društvu i radnom okruženju.

Depresija se često javlja kod osoba koje su imale bolna iskustva ili doživjele degradaciju, poniženjej sramotu ili neki gubitak. Negativna osjećanja, loša regulacija samopoštovanja, bijes usmjeren ka sebi i osjećanja bespomoćnosti i beznađa su tipični za depresiju.

Ponavljanje iskustva iz djetinjstva i nesvjesna ranjivost predstavljaju osnovu za depresiju. Nasljedni faktor također igra veoma važnu ulogu, a pojavi depresije doprinose i biološki faktori - nedostatak neurotransmitera (npr. serotonina) u mozgu, snižen metabolizam i nedostatak sunca tokom zime.

Bolest se ne može utvrditi utvrdi laboratorijskim testovima ili nekim modernim aparatom već samo razgovorom liječnika sa pacijentom.

Prema SZO, depresija je mentalni poremećaj koji je predstavljen depresivnim raspoloženjem, gubitakom interesovanja ili zadovoljstva, osjećanjem krivice sa niskim samopoštovanjem, nesanicom ili gubitkom apetita, nedostatkom energije i slabom koncentracijom. Ovi problemi mogu dovesti do suštinskog poremećaja u sposobnosti pojedinca da vodi računa o svojim svakodnevnim aktivnostima.

Šta nije a šta jeste depresija?

Depresija je bolest koja čini da se osoba osjeća tužno i beznadežno kroz neko duže vrijeme. Ona se razlikuje od normalnog osjećanja tuge, žalosti ili osjećanja nedostatka energije.

Depresija nije nešto što je samo u bolesnikovoj glavi. Ona nije izmišljena bolest, nije lijenost ili tuga koja traje nekoliko dana. Ona nije premenstrualni sindrom-PMS ili stres.

Depresija je poremećaj u raspoloženju čije su karakteristike različiti stupnjevi tuge, razočarenja, usamljenosti, beznađa, sumnje u samoga sebe i osjećanje krivice. Ova osjećanja mogu biti vrlo intenzivna i mogu trajati duže vremena.

Svakodnevne aktivnosti mogu postati otežane ali pojedinac još uvijek može biti u mogućnosti da se nosi simptomima depresije. Ipak, na ovom nivou osjećanje bespomoćnosti može postati tako intenzivno da se kao jedino rješenje vidi samoubistvo.

Svako može da ima depresiju.To se često dešava kod više članova neke porodice ali takođe se može desiti i kod nekog ko nema historiju porodične depresije. Depresija se može javiti jednom ili više puta u toku života.

Ako mislite da ste možda depresivni, recite to svom liječniku. Postoje dobri tretmani koji mogu pomoći da ponovo uživate u životu. Što prije dobijete odgovarajući tretman, prije ćete se osjećati bolje.

Depresija ima mnogo lica, razlikuje se od jedne osobe do druge. Fizički simptomi su najčešće jedini pokazatelji depresije - glavobolje, bolovi u mišićima, nejasne senzacije u tijelu ili nekada i crijevne tegobe. Za neke ljude, fizički simptomi su jedini razlog javljanja svom liječniku.

Vrste depresije

Glavni simptomi depresije su osjećanje gubitka interesovanja i volje, energije i osjećanje dugotrajnog i jakog umora. Ukupno ih je deset – dvanaest. Postoji razlika između teških, umjerenih i blagih depresija.

- Blaga depresija

U blagoj depresiji postoje dva glavna simptoma i najmanje dva druga simptoma. Nema simptoma koji su teški. Pacijent obično može raditi sa manjim teškoćama u socijalnom ili radnom okruženju, obično ne prestaje voditi svoj svakodnevni život, ali mu se čini teže raditi i sam sebi čini se manje vrijedan.

- Umjerena depresija

Postoje dva glavna simptoma i najmanje četiri druga simptoma. Nekoliko simptoma su teška. Pacijenti obično ne rade u i izbjegavaju biti na poslu ili u društvu. Umjerena depresija ima značajan uticaj na svakodnevni život čovjeka.

- Velika depresija

Postoje sva tri glavna simptoma i najmanje šest drugih simptoma. Nekoliko simptoma su veoma teški. Pacijenti ne mogu funkcionirati socijalno ili na poslu, a često imaju probleme sa dnevnim i ličnim zadacima.

Specifične depresije

- Distimija - To je hronična i blaga depresija (u trajanju od najmanje 2 godine). Pojedinačne epizode nisu dovoljno ozbiljne ili produženog trajanja da ispune kriterije za dijagnozu blagog, umjerenog ili teškog ponavljenog depresijskog poremećaja.

- Bipolarni afektivni poremećaj - To je tip depresije za koji je karakteristična nagla promjena raspoloženja, smjenjuju se faze pozitivnog i negativnog raspoloženja. Tonekad se naziva maničnom depresijom.

- Sezonski afektivni poremećaj - To je stanje kada nastaju velike promjene raspoloženja u različitim godišnjim dobima. Postoje zimske i ljetne depresije.

- Poslijeporođajna depresija - Neke žene postaju depresivrte ubrzo posle porođaja.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pokazuju kako od depresije pati 322 miliona ljudi, odnosno oko 18 posto više nego 2005. godine. Stručnjaci napominju kako su brojne studije povezale depresiju s povećanjem rizika za ovisnosti, suicidalno ponašanje, dijabetes i bolesti srca.

Antidepresivi i strukturirane forme psihoterapije efikasni su u 60-80 posto pacijenata pa se oni mogu liječiti u ambulantama opšte prakse. Međutim, manje od 25 posto je pacijenata koji (u nekim zemljama manje od 10 posto) moraju zatražiti pomoć visoko specijaliziranih psihijatrijskih ustanova.

Zablude vezane za depresiju

1. Depresija će proći sama od sebe pa liječenje nije potrebno.

2. Depresija je nešto što napada samo slabe i bespomoćne.

3. Promjenom okoline, proći će i depresija.

4. Čovjek se može sam izliječiti od depresije.

NA VRH

Podijeli članak na