Istraživanja

Buka ne ugrožava samo sluh

Dopušteni nivo buke kreće se između 50 i 55 decibela

Avaz.ba
30.11.2017 09:36
A
A
A

Iako zvuči nevjerojatno, buka je jedan od najvećih zagađivača okoliša. Smatra se da oko 80 miliona Evropljana živi u područjima gdje nivo buke prelazi preporučene vrijednosti.

Buka je svaki neželjeni zvuk koji višestruko ugrožava ljudsko zdravlje i sluh. Radi se o svakom zvuku koji prekoračuje najviše dopuštene nivoe s obzirom na vrijeme i mjesto nastanka u sredini u kojoj ljudi rade i borave.

Buka kojoj su ljudi svakodnevno izloženi, okolinska, buka boravišnih prostora i radnih prostora, jedan je od najvećih problema ljudskog okoliša, posebno u gradskim područjima.

Izvori buke

Saobraćaj je najveći proizvođač buke – 80 procenata buke u gradu stvaraju automobili, a na frekventnim raskršćima ona može dostići nivo od 80 decibela.To je vanjska, okolinska buka u koju se ubrajaju još i buka koju stvaraju industrija i građevinarstvo.

Po sluh je opasnija buka iz unutrašnjih – boravišnih, radnih i zabavnih prostora, kao i buka koju stvaraju muzički i drugi kućanski aparati.

Dopušteni nivo buke u uredima, stambenim područjima i zonama rekreacije kreće se između 50 i 55 decibela. Zabrinjavajuće je izlaganje mladih ljudi preglasnoj muzici putem slušalica elektroakustičkih uređaja (npr. MP3 player).

Istraživanja pokazuju da je tri četvrtine mladih koji redovito slušaju prejaku muziku u opasnosti od trajnog oštećenja sluha, oko 15 posto ih već ima oštećen sluh. Na koncertima i u diskotekama buka doseže i do 120 decibela, a maksimalno je dopušteno izlaganje takvoj buci pola sata za sedam dana.

Osjetljivost na buku

Osjetljivost na buku ovisi o karakteristikama buke (jakost, ritam, sadržaj), individualnim karakteristikama izložene osobe (stanje organa sluha, životna dob, individualna osjetljivost na buku) te o duljini i vrsti izloženosti.

Prva faza oštećenja sluha naziva se i faza početne akustičke traume, a javlja se u frekvencijskom području od 4 000 Hz. Uho se još ponaša kao zdravo i osoba ne mora biti svjesna svog problema.

Ako se u ovoj fazi ne prepozna poremećaj i osoba bude i dalje izložena buci, oštećenje prelazi u drugu fazu, fazu trajne nagluhosti gdje se više ne može postići kompletan oporavak sluha.

Ljudi se razlikuju u osjetljivosti na buku. Postoje osobe kod kojih nagluhost nastaje brzo, a u drugih i nakon niza godina izloženosti prekomjernoj buci sluh bude razmjerno malo oštećen.

Utjecaj je buke to štetniji što je ona jača, isprekidanija, a dugoročna izloženost intenzivnoj buci, dovodi do smanjenja slušne osjetljivosti osobe odnosno lagane nagluhosti ili čak potpune gluhoće.

Do gubitka sluha, zbog izloženosti buci, najčešće dolazi postupno i progresivno, a uzrokuje ga degeneracija slušnih stanica. Prema Međunarodnoj organizaciji za standarde (ISO) opasni su intenziteti buke iznad 90 dB.

Utjecaj na zdravlje

Utjecaj buke na zdravlje može biti direktan i za posljedicu imati oštećenje organa za sluh i ravnotežu, a može biti indirektan i utjecati na nervni, kardiovaskularni, probavni i endokrini sistem.

Direktne posljedice po zdravlje mogu biti nagluhost, gluhoća, šumovi u uhu, razni poremećaji vezani za razumijevanje govora i probleme u komunikaciji do smetnji ravnoteže, nesigurnosti u hodu, zanošenja.

Od indirektnih bitne su neurovegetativne reakcije kao što su hipertenzija, endokrinološki poremećaji i drugi poremećaji metabolizma. Druge su indirektne posljedice umor i psihičke reakcije (razdražljivost) te smanjenje radne sposobnosti.

Poremećaji sna i ponašanja

Buka jako utječe na ciklus spavanja te dovodi do objektivnog poremećaja sna tako što skraćuje REM fazu. Stariji su ljudi osjetljiviji, dok djeci najmanje smeta buka za vrijeme spavanja. Izloženost buci za vrijeme spavanja povećava krvni pritisak, puls te povećava broj pokreta tijela u snu.

Buka izaziva poremećaj svakidašnjih aktivnosti, a naročito u izvođenju složenih mentalnih aktivnosti. Inducira osjećaj bespomoćnosti, sličan onome kod depresivnih pacijenata. Dovodi do povećanja grešaka prilikom uobičajenih dnevnih radnji

Buka dovodi i do poremećaja u ponašanju zbog otežane komunikacije, povećava agresiju i uzrokuje neželjene promjene ponašanja što može dovesti do društvene izolacije. Utječe na sposobnost procjenjivanja i integriranja informacija te stvaranja nerealnih procjena.

 Rizik za infarkt

Buka utječe na razvoj kardiovaskularnih bolesti, dolazi do promjena krvnog pritiska, frekvencije pulsa i disanja, povećavaju se nivo serumskog holesterola i lučenje adrenalnih hormona te stvara povišen rizik za infarkt miokarda.

Prag iznad kojeg se javlja viši rizik za infarkt iznosi 60 decibela. Endokrini odgovor na buku dovodi do porasta adrenalina i noradrenalina, kortizola i gonadotropina.

Utjecaj hronične izloženosti buci na kognitivne sposobnosti očituje se u smanjenoj pažnji, poteškoćama koncentracije, slabije razumljivosti govora, smanjenoj motivaciji, slabijem pamćenju kompleksnih podataka te slabijem rezultatu u školi.

 Psihičke promjene i agresija

Izloženost buci može uzrokovati psihičke promjene te povećati broj hospitalizacija i korištenja zdravstvenih usluga. Psihički problemi dodatno povećavaju osjetljivost na buku.

Agresivno ponašanje javlja se tek kod buke iznad 80 decibela. Združeno djelovanje buke i drugih faktora kao što su zagađenje zraka, loši životni uvjeti, nezaposlenost, socijalna izolacija, znatno je veće nego zbroj njihovih pojedinačnih djelovanja.

Djelovanje buke na radni učinak očituje se u povećanom osjećaju nesigurnosti što dovodi do većeg broja propusta, smanjenoj pažnje i propuštanja bitnih informacija te propusta u izvršavanju radnih zadataka.

 Prevencija i mjere zaštite

Prevencija oštećenja sluha uključuje redovite ORL preglede i audiometrijska ispitivanja kojima se otkrivaju osobe s početnim oštećenjima sluha te sprečavaju daljnja oštećenja sluha.

Mjere zaštite sluha ponajprije se odnose na smanjenje buke i skraćenju vremena izlaganja buci te upotrebi zaštitnih sredstava. Bitna su mjerenja nivoa buke u radnom prostoru koji može biti otvorenog i zatvorenog tipa.