Zajednički naziv za razne tegobe prilikom probave hrane koje se javljaju u gornjem dijelu probavnog sistema je dispepsija. Procjenjuje se da nešto više od trećine ljudi pati od takvih probavnih tegoba. Pri tome se kod oko 50 posto dispeptičnih bolesnika nalazi oštećenje gornjeg dijela gastrointestinalnog sistema, najčešće erozivni gastritis ili peptički ulkus želuca i/ili dvanaestopalačnog crijeva, dok u preostalih 50 posto bolesnika nema takvih promjena.
Dispepsija označava nelagodu nakon obroka ili bol lokaliziranu u gornjem dijelu abdomena. Najčešće se radi o funkcionalnom poremećaju gornjeg dijela probavnog sistema. Ovo se stanje očituje bolom, pečenjem, osjećajem nelagode i mučnine u želucu, osjećajem pritiska i nadutosti, osjećajem sitosti već i nakon malih količina hrane, gubitkom apetita, podrigivanjem i pojačanim ispuštanjem plinova, vraćanjem želučanog sadržaja u jednjak (tzv. refluks) ili mučninom koju može pratiti i povraćanje.
Poznato je nekoliko faktora rizika za pojavu dispepsije, a to su pušenje, pretjerana i dugotrajno konzumiranje alkoholnih pića, prekomjeran unos kafe (više od šest šoljica na dan), neadekvatna prehrana (bogata mastima, začinjena hrana, gladovanje i neredovna prehrana), pretilost, izloženost stresu, upotreba određenih lijekova (nesteroidni antireumatici, antibiotici, estrogeni), ali i prisutnost nekih drugih bolesti (dijabetes, bolesti štitnjače i bubrega, oslabljena srčana funkcija, plućna tuberkuloza, maligne bolesti) te infekcija s Helicobacter pylori.
Prehrambene navike i odabir hrane mogu igrati značajnu ulogu u pojavi, terapiji i prevenciji brojnih gastrointestinalnih smetnji. U velikom broju slučajeva pravilna prehrana pomaže uspostavljanju bolje probave jer smanjuje bol i nelagodu. Savjetuje se prestanak pušenja, smanjenje prekomjerne tjelesne mase i dnevnog unosa hrane, s naglaskom na nemasnu i ne suviše začinjenu hranu te raspodjelu dnevnog unosa u više manjih obroka.
Preporučljivo je koristiti maslinovo ulje kao izvor masnoće te redovni unos fermentiranih mliječnih proizvoda (jogurt, acidofil, kefir). Od pomoći mogu biti i aloe vera te pčelinji proizvodi i ljekovito bilje. Hrana i navike smanjuju pritisak u donjem ezofagealnom sfinkteru te pogoduju refluksu. Zato treba izbjegavati prženu i masnu hranu, čokoladu, pepermint, bijeli i crveni luk te cigarete.
