ZDRAVLJE U KUĆI

Prof. dr. Karabeg za "Avaz" | Neizvjesnost u dijagnostici i lutanje od ljekara do ljekara šest mjeseci: Izlječenje za 20 minuta

Na pitanja čitalaca "Dnevnog avaza" odgovorio: Prof. dr. sci. Reuf Karabeg

Piše: Avaz.ba

23.8.2017

Poliklinika „Karabeg“

Himze Polovine 39, Sarajevo

Tel: 033/556-556; 033/556-555 

Enhondrom šake 

Imam 22 godine. Pri rentgenskom snimku šake, zbog manjeg otoka nakon lakšeg udarca, nađen mi je tumor, plastični hirurg sumnja na enhondrom. Je li to dobroćudni ili zloćudni tumor? 

Enhondrom je dobroćudni tumor kostiju. Predstavlja najčešću primarnu neoplazmu (tumor) skeleta šake. Od svih lokalizacija, najčešće se pojavljuje na šaci - na metakarpalnim kostima i falangama (člancima) prstiju. Podjednako su raspoređeni na muški i ženski spol. 

Javljaju se od prve do sedme decenije života, a najčešće u drugoj deceniji.

Rastu lagano i imaju nisku stopu spontanih prijeloma. Mogu biti prisutni bol i rjeđe lokalni otok. Palpabilna masa je izuzetno rijetka. Najčešće se otkrije kada se desi spontani prijelom kao što je bio slučaj kod vas ili kao uzgredni radiografski nalaz pri rentgenskom snimanju šake.

Liječenje se sastoji od uklanjanja tumora i rekonstrukcije defekta kosti s transplantacijom, uobičajeno s kuka. Pacijent na mjestu uzimanja kosti s karlične kosti nema nikakvih tegoba nakon cijeljenja rane.

Karpalni tunel

Bila sam na pregledu kod ortopeda. Vrlo kratko mi je rekao da imam pritisak na nerv ruke i napisao da je dijagnoza CTS. Možete li mi reći o čemu se radi? 

Glavni patofiziološki uzrok ovog sindroma karpalnog tunela (CTS, eng. carpal tunnel syndrome) je povećanje pritiska na n.medianus na nivou ručnoga zgloba različitoga uzroka. Malo koja bolest šake može dovesti u zabludu ljekara i pacijenta kao ova.

Neizvjesnost u dijagnostici, „lutanje“ od ljekara do ljekara oko 6 mjeseci je skoro pravilo. Uobičajeni simptomi ovoga sindroma su slabost i nespretnost šake i promijenjen osjet u palcu, kažiprstu, srednjem i jednoj polovini domalog prsta. Simptomi se pojačavaju korištenjem šake, najčešće pri hvatu.

Pacijent se često budi iz sna zbog utrnutosti prstiju i bola u ručnom zglobu i podlaktici. Smanjen osjet u projekciji nerva i atrofija (reduciranje) mišićne mase palca su znak odmakloga procesa.

Dijagnoza se sa 85 posto tačnosti postavlja samo kliničkim pregledom.

EMG i brzina provodljivosti nerva se rade u nejasnim slučajevima.

Konzervativni tretman sastoji se od imobilizacije ručnoga zgloba, injekcija kortikosteroida u karpalni tunel i korištenje oralnih nesteroidnih antiinflamatornih lijekova.

Imobilizacija ručnoga zgloba obično reducira, pa čak i kompletno ukloni simptome karpalnoga tunela, ali ne rješava uzrok.

Stoga je operativni tretman najčešće indiciran u određenoj fazi bolesti.

Ukoliko postoji lokalni razlog (npr. higrom, lipom, loše srastao prijelom), uz oslobađanje nerva uobičajeno presijecanjem krova tunela ručnoga zgloba, mora se riješiti i lokalni uzrok.

Operacija se izvodi u kratkotrajnoj light anesteziji (bez uspavljivanja) i traje oko 30 minuta. Operativni i postoperativni tok su bezbolni. Oporavak uz oslobađanje simptoma bolesti je u kratkom postoperativnom periodu.

Dupuytrenova bolest

Čini mi se da imam skraćenje prstiju šake, zbog tetiva koje se spontano dešavaju. Mogu li se ove tetive produžiti? Koža dlana mi je naborana i neravna. Strašno mi smeta da radim, a mnogo koristim šake jer sam poljoprivrednik.

Dupuytrenova kontraktura se karakterizira ograničenim pokretima prstiju šake, prvenstveno nemogućnošću punoga opružanja, zbog formiranja potkožnih čvorova na dlanu i prstima šake i konsekutivnog „skupljanja-savijanja“ prstiju. Uzrok ovog čestog oboljenja koje se javlja skoro isključivo kod populacije bijelaca nije poznat.

Javlja se predominantno kod muškaraca između 40. i 60. godine s odnosom 6:1 na žene. Oboljenje je obostrano u polovini slučajeva.

Postoji nasljedna sklonost, a oboljenje je češće kod pacijenata koji boluju od epilepsije, šećerne bolesti, alkoholizma, ali i bolesnika s hroničnim oboljenjima.

Najčešće se manifestira zadebljanjem na dlanu i prstima šake i često se pogrešno protumači kao žuljevi. Mali procent pacijenata može demonstrirati zahvatanje tabana (Lederhosenova bolest) ili penisa (Peyronijeva bolest).

Kontraktura, zadebljana potkožna fascija, može biti i vrpčasta pa se da zamijeniti sa „skraćenjem“ tetiva. Koža dlana i zahvaćenih prstiju na strani dlana može biti jako napeta i uvučena u brazde dlana i prstiju.

Konzervativni tretman se sastoji od ultrazvučne i radioterapije te ubrizgavanja kortikosteroidnih injekcija. Ubrizgavanje kolagenaze u zadebljanu fasciju predstavlja tzv. enzimatsku razgradnju s posljedičnim boljim pokretima bolešću zahvaćenih prstiju. Rijetki konzervativni tretman dovodi do trajnoga uspjeha.

Korekcija deformiteta i vraćanje funkcionalne sposobnosti šake su ciljevi hirurškog zahvata koji je potreban kod uznapredovalih kontraktura (ograničenih ispružanja), posebno zglobova prstiju. Otklanjanje zadebljane potkožne fascije daje najbolje dugoročne rezultate.

Pacijent operativni zahvat provede uobičajeno ugodno nakon blokade nerava u pazuhu, dakle najčešće se ne uspavljuje. Ukoliko preferira, može se uraditi u light ili općoj anesteziji. Pacijent isti dan odlazi na kućno liječenje.


Video
Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.