Većina vas ne pazi koliko često ustaje sa stolice, ali upravo to bi trebalo promijeniti. Predugo sjedenje može povećati rizik od moždanog udara, ali ako dodate i malo kretanja možete lako smanjiti taj rizik, prema rezultatima studije koja je objavljena prije nekoliko mjeseci u magazinu JAMA Network Open. 

Prosječna dob

U studiju je bilo uključeno oko 8.000 odraslih osoba koji su na sebi nosili aparat koji je bilježio koliko se brzo kreću tokom sedmice. Prosječna dob je bila 63 godine. Kroz razdoblje praćenja koje je trajalo oko 7 godina, 246 učesnika studije je doživjelo moždani udar.

Osobe koje su sjedile više od 13 sati u danu tokom prve sedmice ispitivanja su imali do 44 posto veće šanse da će doživjeti moždani udar za razliku od onih koji su u sjedećem položaju provodili manje od 11 sati u danu. Isto tako je sjedenje koje traje duže od 17 minuta povezano s većim rizikom.

Nije iznenađujuće da osobe koje su vježbale barem 25 minuta u danu isto tako imaju i 43 posto manji rizik od moždanog udara, ali kada se govori o vježbama jako slabog intenziteta 4 do 5 sati u sedmice, rizik je manji ali iznosi 26 posto.

Iznenadni simptomi

Najčešći simptomi moždanog udara nastaju iznenada. Javlja se iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge ili lica, smetnje govora, smetnja vida, smetnje u hodu te jaka glavobolja.

Faktori rizika na koje možemo utjecati (mijenjati ih, kontrolirati i liječiti) su pušenje, nepravilna prehrana, tjelesna neaktivnost, pretilost, povećana konzumacija alkohola, visoki krvni pritisak, povišeni holesterol, šećerna bolest, bolesti srca, tranzitorna ishemijska ataka.

Faktori na koje ne možemo utjecati su životna dob, spol, porodična sklonost.