Samopregled i pregled kože su osnova prevencije i ranog otkrivanja raka kože. Rak kože, od kojih je melanom najmaligniji, samim tim i najznačajniji zbog njegove sposobnosti metastaziranju, potpuno je izlječiv ukoliko se rano dijagnosticira, kazala je dr. Emina Nuković, spec. dermatovenerologije, JUKS Zavod za zdravstvenu zaštitu zdravlja studenata UNSA-e.

- Madeži su benigne kožne promjene s jasnim rubovima, ovalni, okrugli, kupolasto podignuti, ružičasti, tamnosmeđi i preplanuli. Odrasla osoba ima u prosjeku 10-40 madeža. Oni mogu biti urođeni ili se mogu pojaviti u bilo kojoj životnoj dobi, najčešće nastaju u prvih dvadeset godina života - kazala je dr. Nuković.

Redovno praćenje

Madež, dodaje dr. Nuković, ovisno o životnom ciklusu, ponekad raste, po nekad postaje manji, a ponekad mijenja boju, pa čak i neki madeži nestaju u poodmakloj dobi. Također, može doći do povećanja broja madeža tokom puberteta, trudnoće i upotrebe kontracepcijskih pilula.

- Iako neke formacije madeža ne uzrokuju problem, različite vrste madeža imaju tendenciju da postanu kancerogeni, tako da svaka promjena madeža i nova promjena na koži zahtijevaju dermatološki pregled radi pravovremene dijagnoze i intervencije. Tokom pregleda kože potrebno je obratiti pažnju na oblik, veličinu, boju i ivice pigmentnih promjena te na promjenu na koži koja se brzo mijenja i raste - istakla je dr. Nuković.

Pogrešno vjerovanje

Uvjerenje da će, nakon uklanjanja madeža, doći do pogoršanja, dodaje dr. Nuković, potpuno je pogrešno vjerovanje.

- Nerijetko se zbog ovih predrasuda odustaje od odstranjivanja madeža. Prije svega, ako smo vidjeli rizičan madež, ako dođe do promjene u periodičnim kontrolama i ako dermatolog indicira uklanjanje, taj madež treba ukloniti. Pri tome nema negativnih učinaka na taj madež niti na sistemsko zdravlje osobe - kazala je dr. Nuković.

Znaci upozorenja

Prema riječima dr. Emine Nuković, ovo su znaci upozorenja da madež postaje kancerogen:

- Asimetrija - Jedna strana madeža nije ista kao druga po boji, obliku i veličini

- Granica - Rubovi su nepravilni i nejasni

- Boja - Promjene su različite boje i postoje više od dvije boje

- Veličina - Melanomi su najčešće veći od 6 milimetara, ali mogu biti i manji

- Evolucija - Promjene u veličini, boji, obliku ili uzdignutosti.

Ko je u opasnosti od melanoma

Melanom se može javiti bilo gdje na koži, na vlasištu, pod noktom, sluznicama usta ili genitalijama, odnosno gdje god ima melanocita. U posljednjih nekoliko decenija incidencija melanoma je u porastu, naročito kod mladih žena. Rijetko se javlja prije puberteta, a vrh incidencije je između 40. i 50. godine, kaže dr. Emina Nuković.

Osim melanoma, najčešći zloćudni tumori kože su bazocelularni i planocelularni karcinom, a njihov maligni potencijal značajno je manji u odnosu na melanom.

- Rak kože prijeti svima nama, no veći rizik od obolijevanja imaju osobe s pozitivnom porodičnom anamnezom, s historijom opekotina od sunca, posebno u djetinjstvu, osobe s mnogo madeža, sa svijetlom kožom i plavom ili crvenom kosom, sa svijetlim očima. U isto vrijeme, osobe koje se intermitentno, ali intenzivno izlažu UV zračenju mogu imati povećan rizik od raka kože - navodi dr. Nuković.

Dugi niz godina, zahvaljujući dermatoskopiji kao brzoj, efikasnoj i neinvazivnoj dijagnostičkoj metodi, olakšano je praćenje pigmentnih promjena i madeža.

- Uz pomoć dermatoskopa, pigmentne lezije se povećavaju 10 do 30 puta i procjenjuju prema određenim kriterijima te se vrši mapiranje madeža. Rizične promjene mogu se otkriti u ranom periodu kao rezultat periodičnih kontrola. Dermatoskop povećava vjerovatnoću rane dijagnoze za 50-75 posto - ističe dr. Nuković.