RIJEČ STRUČNJAKA

Šta je ateroskleroza i koliko je opasna

Glavni faktori rizika su hipertenzija, genetske predispozicije, dijabetes, pušački status, povišen nivo holesterola u krvi, nedovoljno kretanje i nezdrav životni stil...

Piše: Prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internist kardiolog

Uzrokuje lokaliziranu upalu u zidu arterije

Foto: Ilustracija


Krv prolazi kroz arterije kao kroz cjevčice noseći sa sobom kisik i hranjive materije da bi ishranila tkiva i organe posvuda u našem tijelu. Normalno je protok krvi neometan i tkiva i organi se ishranjuju i funkcioniraju bez poteškoća. Međutim, u nekih osoba vremenom dolazi do odlaganja nekih štetnih tvari, prije svega masnoća, holesterola, kasnije i kalcija, u unutrašnji sloj zida arterija.

Suženje arterije

Ovo uzrokuje lokaliziranu upalu u zidu arterije i zadebljanje zida arterije. Lokalizirano zadebljanje u zidu arterije se izboči prema unutra i sužava arteriju. Tako nastaje stenoza (suženje) arterije, a može nastati i potpuno začepljenje (okluzija) s totalnom blokadom protoka krvi kroz arteriju.

Stenoza ometa i usporava protok krvi "nizvodno" od mjesta suženja i remeti funkciju organa ili dijela organa koji sužena arterija snabdijeva krvlju. Ovaj poremećaj nazivamo aterosklerozom. Ateroskleroza se može javiti na bilo kojoj arteriji u organizmu i čini najveći dio grupe bolesti koju nazivamo kardiovaskularne bolesti.

  • Prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internist kardiolog

    Prof. dr. sc. med. Jasmin Čaluk, internist kardiolog

    Foto: Avaz


Najopasnija lokalizacija ateroskleroze je na arterijama srca i arterijama mozga, iako se može javiti i na bilo kojem drugom mjestu u tijelu. Ateroskleroza na arterijama srca manifestira se u vidu koronarne bolesti. Koronarna bolest ispoljava se kao angina pektoris, infarkt miokarda ili srčani udar i kao ishemijska srčana slabost.

Faktori rizika

Ateroskleroza se može liječiti, a i prevenirati. Glavni faktori rizika za aterosklerozu (i sve njene posljedice) su hipertenzija, genetske predispozicije, dijabetes (šećerna bolest), pušački status, povišen nivo holesterola u krvi, nedovoljno kretanje i nezdrav životni stil, gojaznost, stres i sl.

Uzrok smrtnosti

Kardiovaskularne bolesti u razvijenom svijetu, zemljama u razvoju i tranziciji čine 50-56 posto uzroka svih smrti, dok su u 44-50 posto uvršteni svi drugi mogući uzroci smrti (rak, ozljede i nasilna smrt, infektivne bolesti, bolesti pluća, itd.). U sklopu smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti koronarna bolest ubija 26-28 posto osoba u Evropi, a cerebrovaskularna bolest oko 18 posto osoba u Evropi.

Više o temi Jasmin Čaluk

VI PITATE, LJEKAR ODGOVARA
Treba mirovati dok infekcija ne prođe
RIJEČ STRUČNJAKA
Zašto se radi bypass-operacija
NA VRH

Komentari

Podijeli članak na