Zbog visokih temperatura, a često i velike vlažnosti, namirnice su ljeti podložnije bržem kvarenju.

Prljave površine

Zato je u ljetnim mjesecima učestalije i trovanje hranom. Naime, poznato je da visoke temperature pogoduju bržem rastu i širenju bakterija, na i u hrani. Bakterije su najčešći uzrok trovanja hranom, u koju dospijevaju sa zagađenih, prljavih površina, nečistih ruku i odjeće, opreme, pribora ili prljave vode.  

Svaka bakterija ima optimalnu, minimalnu i maksimalnu temperaturu pri kojoj se razvija, a u tome joj pomažu toplina, vlaga i hrana bogata proteinima i vodom. Zato su visoko rizične namirnice meso, jaja, riba, mlijeko i proizvodi od njih.

Bakterije i pored toga rastu pri svim temperaturama. Ipak, značajna većina mikroorganizama u hrani se brzo razmnožava na temperaturama između 5 i 60 stepeni pa je zato važno hranu što prije zagrijati na temperaturu višu od 60 ili ohladiti na temperaturu nižu od 5 stepeni.

Ako sumnjate, savjetuju stručnjaci, da hrana možda nije ispravna, uvijek je bacite. Osim toga, postoje dva glavna razloga zbog kojih je ljeti hrana opasnija i zašto moramo biti posebno oprezni kod pripreme i čuvanja.

Vlažnost zraka

Naime, povećana temperatura i vlažnost zraka pogoduju bržem razmnožavanju onih bakterija koje uzrokuju bolesti prenosive hranom kao što su salmonella i E. coli.  Također, ljeto donosi povećanje aktivnosti izvan kuće, pa nam pranje i skladištenje hrane u frižider nije u potpunosti dostupno.

Pravilno čuvanje

Termička obrada je važna, jer na visokim temperaturama skoro sva hrana postaje kvarljiva. Mora se voditi računa o roku trajanja, posebno kada se pakiranje hrane otvori, da se zaštiti od insekata, jer i oni mogu prenijeti crijevnu infekciju. 

Ako se čuvaju na odgovarajući način, nema posebnih ograničenja u odabiru namirnica tokom ljeta. Više treba voditi računa o konzumiranju hrane na ulici, odnosno u kioscima i restoranima brze hrane, jer se tamo infekcije najlakše  dobiju. 

Simptomi i liječenje

Simptomi trovanja hranom mogu se javiti u roku od 30 minuta do nekoliko dana, a težina kliničke slike zavisi od vrste trovanja, količine ingestiranog uzročnika i otpornosti organizma. Najčešće su to povraćanje, proliv, grčeviti bolovi u stomaku, slabost, malaksalost, mučnina te povišena tjelesna temperatura.  

Posljedice trovanja hranom mogu biti blage do veoma ozbiljne: dehidracija, neurološke komplikacije, bubrežna insuficijencija, jetrena insuficijencija, psihički poremećaji.

Liječenje pacijenata s trovanjem hranom usmjereno je na sljedeće mjere i postupke: nadoknada tečnosti i elektrolita - rehidracija, dijetalni režim ishrane, mirovanje, primjena probiotika, antibiotske terapije samo u izuzetnim slučajevima te primjena drugih mjera i postupaka kod težih posljedica trovanja hranom.