ZNAKOVI ZA UZBUNU

Predijabetes – opasno stanje bez simptoma

Ako nije dijagnosticiran i ako se ne tretira na vrijeme, može prerasti u dijabetes tipa 2

Najčešće se događa da se bolest otkrije s pojavom neke druge bolesti. Ilustracija

Avaz.ba

5.7.2020

Danas vrlo lako možete provjeriti imate li rizik od razvoja šećerne bolesti jednostavnom krvnom pretragom - određivanjem vrijednosti glukoze u plazmi ili vrijednosti glikiranog hemoglobina (HbA1c). Pokaže li se da postoji nepravilna regulacija nivoa šećera u krvi, ali ne u tolikoj mjeri da bi dijagnoza bio dijabetes, vrijeme je da razmislite o trenutnim životnim promjenama. 


Koji su simptomi dijabetesa

Najčešće se događa da se bolest otkrije s pojavom neke druge bolesti, naprimjer infarkta ili nekog fatalnog zdravstvenog zbivanja, pa je važno nakon 45. godine jednom godišnje napraviti preglede u vidu provjere nivoa šećera i masnoće u krvi te mjerenje pritiska, savjetuju stručnjaci. 

U fazi predijabetesa osoba može biti i 10 godina, a da to ne zna. Zapravo, događa se da je šećer natašte dobar, a onaj nakon obroka povišen, a on se obično mjeri natašte. Svjetska zdravstvena organizacija i Američke dijabetičke federacije poručuju da bi se, osim mjerenja šećera natašte, trebao mjeriti i glikozilirani hemoglobin (HbA1c), koji pokazuje prosjek nivoa šećera u krvi unazad tri mjeseca te može ukazati da osoba nakon obroka ima povišen šećer.

Danas vrlo lako možete provjeriti imate li rizik od razvoja šećerne bolesti. Ilustracija

Testiranje je moguće napraviti na nivou primarne zdravstvene zaštite, u ordinacijama ljekara porodične medicine.

Rizični faktori

Osim što osoba može osjetiti blagi umor, pojačanu želju za mokrenjem, veći apetit i nakupljanje kilograma, lako prepoznatljivi i jaki simptomi predijabetesa ne postoje. Rizični faktori nisu posve razjašnjeni, ali se smatra da je to genetska predispozicija, pretilost i manjak fizičke aktivnosti.

Predijabetes ne mora biti siguran put do dijabetesa 2, ali ako odmahujemo rukom na informaciju da nam je u nekim situacijama šećer u krvi povišen, da imamo višak kilograma i da volimo sate i sate provoditi na stolici, možete računati na ozbiljniju dijagnozu. Stoga ljekari često podsjećaju da su 30 minuta svakodnevnog hodanja, održavanje normalne tjelesne težine i izbjegavanje koncentriranih ugljikohidrata iz prehrane najsigurniji način održavanja dobrog zdravlja i prevencije.

Vlasnik autorskih prava © avaz-roto press d.o.o.
ISSN 1840-3522.
Zabranjeno preuzimanje sadržaja bez dozvole izdavača.