Mada se u odnosu na, recimo, Australiju ili Novi Zeland nalazimo u grupi zemalja sa nižim rizikom obolijevanja od melanoma, broj oboljelih i kod nas povećava se svakih pet godina za 20 posto, prije svega zbog nekontroliranog izlaganja UV zračenju stanovništva u prethodnih 50 godina.

Statistika pokazuje i da se rak kože kod 80 posto pacijenata dijagnosticira u kasnoj fazi, kada je daleko veći rizik od daljeg širenja bolesti u limfne čvorove i unutrašnje organe.

Osim melanoma, raste broj oboljelih i od drugih, 10 puta češćih nemelanomskih karcinoma kože, čiji je nastanak također vezan za izlaganje suncu i vještačkim izvorima UV zračenja (solariji).

Koji su uzroci

Iako postoje mnogi uzroci nastanka raka kože ipak je najčešće uzrokovan sunčevim UV zračenjem. Dugotrajno izlaganje suncu je najčešći uzrok nastanka svih oblika raka kože.

Dvije vrste UV zračenja kojima se osoba izlaže prolaze kroz kožu i dopiru do njezinih dubljih slojeva. Nakon dugotrajnog izlaganja suncu dolazi do oštećenja DNK i tkiva.

U najboljem slučaju posljedice su prijevremeno starenje kože i nastanak bora.

U najtežim slučajevima dolazi do oslabljenja kože i nastanka raka.

Kratkoročna izlaganja suncu su dobra. Pod djelovanjem UVB zraka dolazi do produkcije vitamina D3, važnog sastojka za rast kostiju. Ali za to je dovoljno svakodnevno izlaganje suncu u trajanju od 15 minuta.

No, oštećenje kože nastalo UV zrakama daleko je značajnije. UVA i UVB zrake mogu izazvati promjene u samom središtu naših ćelija te oštetiti njihov DNA.

Ako se ovo nevidljivo oštećenje ponavlja, ono dugoročno može izazvati razvoj raka kože.

 Ko je u opasnosti

Rak kože najčešći je kod osoba poslije 50. godine života i onih koji su dugo i često bili izložene suncu. Međutim, od melanoma mogu oboljeti i mlađe osobe.

Povećan rizik imaju:

1. osobe svijetle puti koje lako izgore na suncu,

2. osobe koje su tokom života imale sunčane opekotine,

3. osobe koje provode puno vremena na suncu (zbog posla ili hobija),

4. osobe koje se intenzivo izlažu suncu u kratkom razdoblju (npr. tokom godišnjeg odmora),

5. osobe koje koriste UV uređaje (solarij) za sunčanje i tretman noktiju,

6. osobe s više od 50 madeža na tijelu,

7. osobe s porodičnom historijom raka kože,

8. osobe starije od 50 godina,

9. osobe koje su imale transplantaciju nekog organa.

Postoje i određeni faktori rizika za svaku vrstu raka kože: melanoma odnosno ne melanomskih vrsta. Čak i ako nemate povišeni rizik za razvoj raka kože, možete od njega oboljeti. Zato je važno upoznati se s uzorcima njegovog nastanka i simptomima.

Postoje četiri vrste opasnih promjena na koži kada se govori o raku kože. Bazocelularni karcinom, aktiničke keratoze, planocelularni karcinom i melanom.

Bazocelularni karcinom

Ovo je najčešći oblik zloćudnih tumora kože, ali ujedno i najmanje opasan. Uglavnom se pojavljuje kao uzdignuta kvržica na koži, prožeta krvnim žilicama, ali i kao ranica ili obnavljajuća krastica koja ne zarasta i ima sjajne, "perlaste" rubove.

U vrlo rijetkim slučajevima ovaj tip raka kože može metastazirati. Ukoliko se ne liječi tokom dužeg razdoblja, može doći do lokalnog prodiranja dublje u tkivo, a vrlo rijetko može metastazirati.

Aktiničke keratoze

Aktiničke keratoze su neagresivni, lokalizirani karcinomi kože u vidu crvenkasto-smeđih, ljuskavih i grubih promjena na koži, koje se najčešće javljaju u osoba starije životne dobi.

Uglavnom su zahvaćena područja koja su intenzivno izložena suncu, kao što su lice, vrat, uške, nadlaktice i vlasište, pogotovo kod ćelavih muškaraca. Ove promjene posljedica su hroničnog i pretjeranog izlaganja suncu.

Terapija ovih promjena je nužna jer se u 10-15 posto slučajeva mogu razviti u invazivni planocelularni karcinom.

 Planocelularni karcinom

Po pojavnosti riječ je o drugom najčešćem obliku zloćudnih tumora kože. Najčešće se pojavljuje na fotoeksponiranim područjima kože poput lica i vlasišta. Planocelularni karcinom često nastaje iz aktiničkih keratoza i može nalikovati bazocelularnom karcinomu.

Površina je obično uzdignuta i prekrivena čvrstom krastom. Planocelularni karcinom je zloćudniji od bazocelularnog karcinoma i može se proširiti u limfne čvorove i ostale organe.

Ukoliko je lokaliziran na području usana, uški i prstiju te kod imunokompromitiranih pacijenata, može se brzo proširiti.

Melanom je najopasniji

Melanom je najrjeđi, ali najopasniji zloćudni tumor kože. Za razliku od bazocelularnog i planocelularnog karcinoma, melanom se pojavljuje u nešto mlađoj životnoj dobi.

Melanom se najčešće pojavljuje u obliku smeđe-crne pigmentacije koja se povećava, nepravilnih, neoštrih rubova i neujednačene boje. Može se javiti i u obliku ružičastih ili crvenkastih kvržica s manjom količinom pigmenta, koja brzo rastu.

Kod melanoma je najvažniji hirurški zahvat u što ranijoj fazi jer se ranom intervencijom može spasiti život.

Mjere prevencije

Primarna prevencija podrazumijeva sprečavanje razvoja bolesti prije nego se pojavi i u slučaju karcinoma kože uglavnom se sastoji od ograničavanja izlaganja UV zrakama.

Rak kože može se izbjeći. Može se vidjeti i dijagnosticirati u ranom stadiju. UV zračenje koje je glavni uzrok nastanka raka kože može se izbjeći promjenom navika vezanih za boravaka na suncu.

Zaštita od sunca podrazumijeva nošenje zaštitne odjeće, izbjegavanje direktnog sunca između 11:00 i 15:00 sati u ljetnom periodu, boravak u hladu i pravilno korištenje proizvoda za zaštitu od sunca.

Osobe plavih očiju, crvene ili plave kose, koje lako izgore rizična su skupina za nastanak raka kože. Posebnu pažnju treba posvetiti djeci jer pretjerano izlaganje suncu u djetinjstvu povećava rizik od nastanka raka kože.

Sekundarna prevecija podrazumijeva određivanje i otkrivanje karcinoma kože u najranijem stadiju što omogućava blagovremeno liječenje. Tome pomažu samopregled, poznavanje faktora rizika i redoviti pregled dermatologa.

„Imate samo jednu kožu“

Dan Euromelanoma obilježava se 8. maja, a pokrenuta je široka kampanja na evropskom nivou "Imate samo jednu kožu" kako bi se povećala svijest ljudi o mogućim rizicima pretjeranog izlaganja suncu.

Istraživanje je pokazalo da samo 14 posto Evropljana poštuje savjete za zaštitu od sunca, iako je 91 posto upoznato sa rizicima.

Euromelnoma nastavlja rad na inicijativi za zabranu korišćenja solarija za mlađe od 18 godina, sa ciljem da se njihovo korišćenje u narednim godinama potpuno zabrani.