Istraživanje provedeno u SAD na Johns Hopkins University sugerira kako su gotovo dvije trećine mutacija koje izazivaju rak posljedica nasumičnih pogrešaka u kopiranju DNK prigodom dijeljenja ćelija i nemoguće ih je izbjeći životnim stilom.
Faktori iz okoliša povezani s 29 posto ovakvih mutacija, a preostalih 5 procenata je naslijeđeno. Novi nalazi se temelje na analizi rezultata sekvencioniranja genoma i epidemioloških podataka za 32 tipa karcinoma.
Otkrićem se procjenjuje da je 66 posto mutacija raka naprosto „peh“ koji ne možemo izbjeći. Ono ide u prilog rezultatima ranije kontroverzne studije istih znanstvenika, koja je izazvala brojne kritike jer se činilo kao da upućuje na to da ljudi ne mogu učiniti ništa kako bi izbjegli opaku bolest.
Ovoga su se puta znanstvenici sa sveučilišta Johnsa Hopkinsa potrudili dokazati da njihova otkrića nisu u suprotnosti s onim što znamo o prevenciji raka.
Prvi izvor mutacija je dioba ćelija
"Dobro je poznato da moramo izbjegavati vanjske faktore poput pušenja kako bismo smanjili rizik od raka. Ali mnogo je manje poznato da normalna ćelija čini nekoliko pogrešaka svaki put kad se dijeli i kopira svoj DNK da bi proizvela dvije nove", rekao je biolog Cristian Tomasetti.
"Te pogreške pri kopiranju potentan su izvor mutacija raka koje se u znanosti podcjenjuju", dodao je. Kada su Tomasetti i genetičar Bert Vogelstein prošli put proučavali ulogu nasumičnih mutacija, kritizirani su da su ispitivali samo podatke iz američkog zdravstvenog sistema i da u studiju nisu uključili neke česte oblike raka.
U čak 95 posto oboljenja od raka prostate, mozga i kostiju uzrok je slučajnost!
Zbog toga su ovog puta proširili istraživanje uzimajući medicinske podatke iz 68 zemalja o 32 oblika raka.
Kada je u pitanju, primjerice, rak gušterače ustanovili su da je u 77 posto slučajeva uzrok slučajna pogreška u kopiranju DNK, 18 posto ih uzrokuju vanjski faktori, a za preostalih pet posto odgovorna je genetika.
U čak 95 posto oboljenja od raka prostate, mozga i kostiju uzrok je slučajnost, odnosno pogreška u diobi ćelija.
Za rak pluća krivac je vanjski faktor
Ali ima i bolesti kod kojih manju ulogu ima upravo "loša sreća". Primjerice, za razvoj raka pluća u 65 posto slučajeva krivac su vanjski faktori poput pušenja ili onečišćenja, a u samo 35 posto slučajnost. Genetika, kažu, kod raka pluća nije faktor. Pušenje kutije cigareta dnevno može izazvati 150 štetnih promjena godišnje na stanicama pluća.
Ukupno, znanstvenici procjenjuju da je u 66 posto slučajeva uzročnik raka slučajna pogreška pri diobi ćelija, u 29 posto to se pripisuje vanjskim faktorima, a u pet posto nasljeđu.
Autori kažu da su njihovi rezultati zapravo komplementarni sa znanstvenim konsenzusom u skladu s kojim se otprilike 40 posto oboljenja može prevenirati.
"Moramo nastaviti poticati ljude da izbjegavaju vanjske faktore i životne stilove koji povećavaju rizike za razvoj raka", rekao je Vogelstein. "Ali mnogi će oboljeti i zbog ovih nasumičnih pogrešaka. Dakle, potrebno je razviti još bolje metode kako bi se rak otkrio što ranije i tako se izliječio", naglasio je.
